Virtuelna “Mona Liza” otkriva svoje tajne

Priredila: Milanka Mitrić
Virtuelna “Mona Liza” otkriva svoje tajne
Virtuelna “Mona Liza” otkriva svoje tajne

Italijanski renesansni arhitekta, vajar, slikar, pronalazač, inženjer i jedan od najvećih umova u istoriji svijeta, Leonardo da Vinči umro je prije više od 500 godina, a iza sebe je ostavio čudesna djela, izume, riječi, skice i spise kojima je bio vijekovima ispred svog vremena.

Muzej Luvr u Parizu, za sve posjetioce, te poklonike lika i djela ovog renesansnog genija priredio je fantastičnu izložbu, koja će biti otvorena do 24. februara sljedeće godine.

Da Vinčijeva djela iz trezora Luvra, te djela iz kolekcija drugih institucija širom svijeta biće dio ove izložbe, koja obuhvata oko 160 njegovih radova. Posebna poslastica za sve posjetioce biće i virtuelni dio izložbe, posvećen najčuvenijem djelu Da Vinčija “Mona Lizi”, koje se nalazi u stalnoj postavci ovog muzeja i koja je postala poznatija svijetu nakon što je 1911. godine ukradena iz Luvra.

Posjetioci će moći da, pomoću uređaja koji ih prebacuje u virtuelnu stvarnost, izuče tajne skrivene iza osmijeha Lise del Đokonde, kao i da pomoću raslojavanja vide umjetničke metode i istoriju djela. To je odlazak jedan korak dalje od okvira slika koju mogu da vide uživo. Da Vinčijevo djelo će ih pozvati da uplove u maštu Leonardove vizije leteće mašine, te da upiju pejzaž i okruženje na slici.

Među slikama koje će se naći na izložbi biće Da Vinčijeva remek-djela, desetine studija i naučnih nacrta, kao i slike drugih umjetnika iz njegovog okruženja.

U spisima Da Vinčija prožet je i prikazan duh njegovog pronalazaštva, utkani su svi mali i veliki demoni genijalnog tvorca. Na stotinama stranica ispisivao je i iscrtavao skice i nacrte, iz oblasti astronomije, botanike, hidraulike, aerodinamike i građevinarstva, i na svojstven način pokušavao da objasni sve misteriozne pojave svijeta.

Da Vinči je afirmisao tehnike crtanja sfumato i kjaroskuro, koje su bile uočljive na njegovim djelima.

Bio je poseban po mnogo čemu, a jedna od poznatih činjenica je da je bio sposoban da jednom rukom piše, a drugom crta u isto vrijeme.

Kao jedan od njegovih izuma pominje se ideja za kontaktna sočiva još 1508. godine.

Bilježnica “Kodeks Lester” u koju je zapisivao razmišljanja na različite teme, od fosila, preko mjesečevih mijena, do kretanja vode,  kupio je 1994. godine Bil Gejts za 30 miliona dolara. Nekoliko stranica ove knjige iskorišćeno je kao skrinsejver za “Vindous 95”.

Da Vinči je bio samouk, školovao se kod kuće, ali mu to nije smetalo da dizajnira oklopno vozilo, čekrk, te plovni bager i leteći brod.

Kupovao je životinje u kavezima, samo da bi ih puštao na slobodu, a svoju slobodu iskazivao je kroz svoja djela, kroz posvećenost nauci i umjetnosti.

Njegova sloboda su njegove slike i njegovi spisi.

- Naučna istraživanja kojima se bavio uticala su na njegovu umjetnost. Gulio je meso sa lica leševa, skicirao mišiće koji pomjeraju usne i potom naslikao najčuveniji osmijeh na svijetu. Proučavao je ljudske lobanje, izrađivao slojevite crteže kostiju i zuba, i dočarao kosturnu agoniju “Svetog Jeronima u divljini”. Istraživao je matematiku optike, pokazao kako svjetlosni zraci padaju na rožnjaču i stvorio čarobne iluzije promjene vizuelnih perspektiva u “Tajnoj večeri” - naveo je ovo u djelu “Leonardo da Vinči” Volter Ajzakson. Pomenuto djelo objavljeno je prije nekoliko mjeseci na srpskom jeziku, u izdanju “Lagune” iz Beograda i predstavlja sveobuhvatnu biografiju ovog velikog umjetnika.

Bilježio je sve, izučavao prirodu, i u njoj vidio skrivene niti kojima je davao pažnju, i koje je gledao na drugačiji način od ostatka svijeta. Vidio je veličanstvo i ljepotu svijeta i stalno težio ka usavršavanju.

- Drugi slikari su crtali pejzaže kao pozadinu, ali Leonardo je radio nešto drugačije: prikazivao je prirodu radi nje same. Zbog toga je njegov crtež doline rijeke Arno kandidat za prvi takav pejzaž u evropskoj umjetnosti. Geološki realizam je upadljiv: krševite stjenovite izbočine koje je rijeka erodirala otkrivaju precizno prikazane slojeve stratifikovanog kamena, što je tema koja će fascinirati Leonarda do kraja njegovog života. Isto važi i za pomnu preciznost linearne perspektive i način na koji atmosfera muti udaljeni horizont, optički fenomen koji će on kasnije nazivati “vazdušnom perspektivom” - dodaje Ajzakson u djelu posvećenom Da Vinčiju.

Pregršt svega što je stvorio, genijalnost koju je ispoljavao, između ostalog prikazani su i u svima poznatom djelu “Mona Liza”. Naime, softver za prepoznavanje lica jednom prilikom je utvrdio da je Mona Liza 83% srećna, 9 % zgrožena, 6% uplašena i 2% ljuta.

Uprkos svojoj genijalnosti, umro je u uvjerenju da je njegov život bio promašaj.

- Uvrijedio sam Boga i čovječanstvo. Moj rad nije dostigao kvalitet kakav bi trebalo da ima - ovo su bile posljednje Da Vinčijeve riječi, prema tvrdnjama nekih biografa. 

Da Vinči je umro u maju 1519. godine u Francuskoj, a ova godina je širom svijeta, na različite načine bila u znaku obilježavanja pola milenijuma od odlaska jednog od najvećih genijalaca u istoriji svijeta.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana