Posljednja decenija najtoplija od kada se mjeri temperatura vazduha

Tanjug, Srna
Posljednja decenija najtoplija od kada se mjeri temperatura vazduha

LONDON - Posljednja decenija je bila najtoplija od kada se mjeri temperatura vazduha, potvrdili su naučnici.

Izvještaj u kojem se upozorava na posljedice globalnog zagrijavanja sačinilo je 520 naučnika iz 60 zemalja, a on pokazuje da je svaka decenija od 1980. godine toplija nego ona prethodna, piše britanski Gardijan.

Najtopliji je period od 2010. do 2019. godine, a temperatura je znatno porasla od 2014. do 2019, kada su zabilježeni i rekordi.

Reč je o periodu kada su Evropa, Sjedinjene Američke Države i Indija bile pogođene toplotnim talasima. Tada su izmjerene i visoke temperature na Arktiku, a požari su bjesnili od Kalifornije, preko Grčke do Australije.

Klimatolog sa Univerziteta Pen Majkl Man je upozorio da se u predstojećoj deceniji mora hitno djelovati kako bi se smanjio porast temperature.
Naučnici upozoravaju da se svijet zagrijao za oko jedan stepen u odnosu na predindustrijski period.
Meteorolozi ističu da je 2019. bila jedna od tri najtoplije godine od početka mjerenja, a da su je obilježili otapanje glečera, rast nivoa mora, šumski požari, toplotni talasi i suša.

Naučnici su godišnji izvještaj o klimi objavili u "Biltenu Američkog meteorološkog društva", a navode da su samo 2015. i 2016. bile toplije od 2019. godine.

Tokom 2019. godine, 32. godinu zaredom smanjivala se masa planinskih glečera, temperature jezera bile su iznad dugogodišnjih prosjeka, a temperatura vječitog leda nastavila je da raste.

Takođe, tokom prošle godine, globalni nivo mora postavio je novi rekord osmu godinu uzastopno i dostigao 87,6 milimetara iznad prosjeka.

Povećana je i emisija gasova staklene bašte, koja je doprinijela klimatskim promjenama i zagađenju.

Emisija ugljen-dioksida porasla je za 2,5 čestica na milion, a metana za 9,2 čestice na milijardu.

- Veliki broj ekstremnih pojava, poput šumskih požara, toplotnih talasa i suše, povezan je sa porastom globalne temperature - objašnjava Robert Dan iz britanske Meteorološke službe, koja je učestvovala u izradi izvještaja.

U svijetu raste pritisak na vlade da učine više kako bi bila ograničena emisija gasova staklene bašte i povećani izgledi za zaustavljanje rasta globalne temperature iznad 1,5 stepeni Celzijusovih, što je cilj koji je zacrtan Pariskim klimatskim sporazumom iz 2015. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana