Opljačkan muzej u Drezdenu: Ukradeni dragulji koji vrijede milijarde

Agencije
Opljačkan muzej u Drezdenu: Ukradeni dragulji koji vrijede milijarde

U utorak opljačkan je vrijedni "Zeleni trezor" u muzeju u Drezdenu, gdje je ukradena kolekcija antičkog nakita.

Na temelju policijskih fotografija može se vidjeti da nedostaju istaknuti komadi dijamanta i dijamantskih ruža, kao i sjajni nakit kraljica: dragulj i zvijezda poljskog reda Bijelog orla, Veliki prsni luk, ogrlica saksonskih bisera, epaulete (komad ramena) i mač s više od 770 dijamanata. Srećom, zvijezda cijele kolekcije - zeleni dijamant od 41 karata, trenutno se nalazi u njujorškome Muzeju umjetnosti Metropoliten.

No, šta oni zapravo mogu učiniti s traženim predmetima, kako izvući novac i prodati dragocjenosti koje svi traže?

Pljačka je inače bila dobro isplanirana. Pljačkaši su zapalili mali požar da bi isključili struju za obližnje ulične svjetiljke. I vjerovatno su znali da čak i ako ih dva člana obezbijeđenja vide preko još uvijek funkcionalnog CCTV-a, stražari su bili i nenaoružani, a standardni muzejski postupak diktira da ne rade ništa, osim da zovu policiju.

Provalnici su ušli i izašli "debelo" ispod vremena koje je trebalo policiji da reaguje. Odvezli su se u automobilu za bijeg, kojeg su zatim zapalili da bi uništili bilo kakve moguće dokaze. Blago koje su provalnici ukrali neprocjenjivo je: državna vlada Saksonije, čiji je glavni grad Dresden, nikada ih ne bi prodala. Ali, ako bi se dragulji legalno prodavali na aukciji, cijena bi bila u rasponu od milijardu eura, rekla je policija. No, provalnici neće moći dobiti ni blizu toga jer su dragulji u svom trenutnom obliku toliko prepoznatljivi kao - na primjer, kopča za šešir, mač ukrašen dijamantom i bodež, medalja u obliku zvijezde i još mnogo toga - da gotovo da i nema načina da ih prodaju takve kakve jesu.

Prodaja može biti teži zadatak od krađe

To bi bilo kao da je lopov koji je ukrao slavnu Mona Lizu 1911. godine strgao platno na nekoliko dijelova te ih prodavao. Slika više ne bi imala svoju umjetničku vrijednost, a zarada bi bila mizerna. I zaista, ako policija uskoro ne vrati Drezdensku zbirku, dragulji će vjerovatno biti zauvijek izgubljeni kao umjetnička djela i transformisani tako da se mogu prodati, a da niko ne posumnja u njihovo porijeklo. To se dogodilo u Kopenhagenu u Danskoj 1802. kada je lopov ukrao dva Zlatna roga, glazbene instrumente teške 7 kilograma iskovane u 5. vijeku. Istopio ih je, zbog čega muzej u Kopenhagenu danas prikazuje replike napravljene na temelju starih crteža.

Malo je vjerovatno da će lopovi sakriti dragulje i čuvati ih za sebe, iako postoji i takav slučaj - kad je francuski konobar Stefan Brajtvajser ukrao umjetnička djela tokom 1990-ih iz čak 172 umjetničke kolekcije. Cilj mu je bila vlastita i impresivna kolekcija. No, on je radio sam, a u Drezdenu je pljačku počinila ekipa te je malo vjerovatno kako će se zajedno diviti umjetninama. Čak i nakon što izvade drago kamenje, provalnicima će biti teško prodati ih u dijelovima. Najlakše će biti prodati male bijele dijamante, ali čak i to bi moglo biti komplikovano jer su rezovi na njima drugačiji od onih koji se koriste danas. Zbog toga će lopovi možda morati obrađivati dijamante, uništavajući zanatske radove koji su ih proslavili i još im umanjujući vrijednost kao sirovinama. Po narudžbi bogataša? Lopovima će biti još teže prikriti identitet krupnijeg kamenja, onog s jarkim bojama koji su dobro poznati u toj industriji. Ako te dragulje razbiju da bi dobili manje kamenje, pretrpjet će ogroman gubitak vrijednosti. Primjerice, veliki plavi dijamant vrijedi puno više nego ukupna vrijednost tri manja plava kamena.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana