Livanjsko polje: Najveće plavno kraško polje na svijetu

Bračni par Biljana i Goran Topić iz sarajevskog Ornitološkog društva "Naše ptice" već sedam godina istražuju biljni i životinjski svijet Livanjskog polja.

Sa površinom od oko 460 kilometara kvadratnih, ističu Topići, to je najveće kraško polje u BiH, najveće plavno kraško polje na svijetu i jedno od najvećih privremenih jezera u Evropi.

"U Livanjskom polju do sada je registrovano 858 vrsta vaskularnih biljaka, od čega je 12 endemičnih, kao i 12 vrsta vodozemaca, 13 vrsta gmizavaca, 20 vrsta riba i čak 42 vrste vilinih konjica", priča za Srnu Goran Topić.

Sa stanovišta zaštite prirode, naročito su značajne endemična čovječija ribica i četiri stjenoendemične vrste riba.

JEDINI PAR ORLOVA KLIKTAŠA

 "I ornitofauna Livanjskog polja izuzetno je bogata, te je u njemu do sada potvrđeno impresivnih 265 vrsta ptica od 350, koliko je do sada zabilježeno u BiH", navodi Goran.

U Livanjskom polju potvrđeno je gniježđenje oko 125 vrsta ptica.

Na ovom prostoru gnijezdi se i veliki broj rijetkih i ugroženih vrsta, među kojima se izdvaja najveća populacija prdavca na Balkanu, objašnjavaju iz Ornitološkog društva "Naše ptice", koje postoji od 2003. godine.

"U Ždralovcu se gnijezdi jedina kolonija velike bijele čaplje u BiH, najveća populacija bukavca u BiH, više od 20 parova eje livadarke, jedini poznati par orla kliktaša u BiH, jedan od osam parova orla bjelorepana, najvećeg evropskog orla i mnogih drugih", istakla je Biljana Topić, koja se bavi istraživanjem ptica od 2016. godine.

Procjenjuje se da se u Livanjskom polju tokom vlažnih sezona na proljećnoj migraciji zadržava do 100.000 ptica, što ovo polje izdvaja kao prostor na kome se koncentriše najviše ptica u BiH, objašnjavaju Topići i dodaju da svake godine prilikom jesenje migracije polje prelijeće od 60.000 do 80.000 ždralova.

NIZ ILEGALNIH AKTIVNOSTI - KRIVOLOV, SJEČA, ODLAGANjE OTPADA

Prema Biljaninim riječima, uprkos prirodnim i kulturno-istorijskim vrijednostima Livanjskog polja, ono još nije steklo pravnu zaštitu na nivou BiH, Federacije BiH, ali ni Livanjskog kantona.

"Na njemu se redovno bilježi niz ilegalnih aktivnosti, poput paljenja polja, krivolova, ilegalne sječe šume, nepropisnog odlaganja komunalnog i građevinskog otpada", naglašava ona i dodaje da bi povećanje stočnog fonda značajno doprinijelo očuvanju staništa mnogih vrsta ptica u Livanjskom polju.

Ovaj bračni par najavljuje da će u toku godine Ornitološko društvo "Naše ptice" sprovesti tri projekta u vezi sa očuvanjem prirode Livanjskog polja.

"Livanjsko polje se odlikuje bogatom istorijom i izuzetnom kulturnom, biodiverzitetskom i stanišnom raznolikošću. Po obodu polja lociran je veliki broj starih gradina iz ilirskog i antičkog perioda, svjedoka bogate i burne prošlosti, dok je u špiljama izvora Ričine pronađen najstariji pisani trag u BiH", navodi Biljana.

Ona dodaje da je ovo polje sa svih strana okruženo visokim planinama, od kojih se izdvajaju Cincar, Golija, Staretina, Šator, Dinara, Kamešnica i Tušnica, što je idealno za ljubitelje planinarenja i drugih sportova u prirodi, ali i za istraživanje biljnog i životinjskog svijeta.

Livanjsko polje je bogato i brojnim vodenim tokovima, kraškim fenomenima poput ponora i estavela, očuvanim livadama, pašnjacima, močvarama, koncentracijom ptica koja se rijetko gdje sreće u Evropi, čistim vazduhom i tradicionalnom domaćom hranom, što nikoga neće ostaviti ravnodušnim, naglašavaju oni.

Zbog prirodnih vrijednosti, Livanjsko polje se od 2008. godine nalazi na listi Ramsarskih područja, a od 2011. na listi Međunarodno značajnih područja za ptice (IBA područja), ali je i na listi preliminarnih Natura 2000 i Emerald područja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.