Kako je gradnja džinovske brane u Etiopiji posvađala tri države u Africi

Danas, ponovo je u fokusu zbog jednog drugačijeg sukoba koji se proširio i na druge države Afrike.

Naime, Egipat, Sudan i Etiopija trenutno se nalaze u sporu oko projekta koji je u javnosti poznatiji kao Velika renesansna brana, a čiji je pokretač upravo vlada Etiopije.

Iako projekti poput hidroelektrana ili brana u svijetu ne izazivaju međunarodne sukobe, položaj ove brane već nekoliko godina doprinosi izuzetno napetim odnosima između država čija privreda, ali i ekonomija zavise od snage Plavog Nila na kojem se brana i gradi.

Šta je projekat Velike renesansne brane i zašto je važan?

Gradnja velike brane počela je 2011. godine, a već su tada vlasti Etiopije govorile kako se radi o najvećem hidroenergetskom projektu na području Afrike. Uistinu, podaci o gradnji objekta bili su fascinantni.

Brana ima ukupnu vrednost od 4,6 milijardi dolara, a vlasti Etiopije procijenile su da će ona, po okončanju gradnje 2023. godine, proizvoditi 6.000 megavata električne energije. Osim toga, brana ima nevjerovatan potencijal te može da generiše i do 74 milijarde kubnih metara vode.

Samim tim, Etiopija će izgradnjom ove brane suvereno vladati područjem Plavog Nila, a prednosti za ekonomiju države su brojne, od same proizvodnje električne energije pa do izvoza u susjedne države čime će Etiopija dodatno profitirati.

Međutim, vrlo brzo se pokazalo kako neće baš sve afričke države tek tako odobriti gradnju ovog projekta. Najviše negodovanja izrazili su susjedni Sudan, ali i Egipat koji je imao više razloga za nezadovoljstvo gradnjom Velike renesansne brane.

Posredstvom drugih afričkih država, Etiopija, Sudan i Egipat organizovali su niz pregovora i razgovora o riješavanju problema, ali bez većeg uspjeha. Kako je vrijeme odmicalo, Etiopija nije odustajala od projekta, a 2020. godine izvršeno je i prvo punjenje brane što je ponovo izazvalo tenzije među državama i znatno ugrozilo bezbjednosnu situaciju u cijeloj Africi.

Zašto se Sudan i Egipat protive gradnji brane?

Tokom govora u Ujedinjenim nacijama u junu 2020. godine, egipatski ministar spoljnih poslova Sameh Šukri nazvao je branu prijetnjom egzistencijalnih razmjera za Egipat te naveo kako će njeno punjenje ugroziti privredu i ekonomiju ove države koja uveliko zavise od snage drevne rijeke Nil.

Član organizacije Crisis Group i dugogodišnji novinar i analitičar Vilijam Dejvison za portal Kliks govorio je o trenutnoj situaciji između ove tri države i objasnio razloge zašto se Egipat i Sudan protive izgradnji ove brane.

“Postoje različiti razlozi i nivoi zabrinutosti kada govorimo o Sudanu i Egiptu. Kada govorimo o trenutnoj situaciji, Sudan i Egipat insistiraju da mora postojati sveobuhvatni sporazum o svim aspektima i procedurama punjenja brane i rezervoara te aktivnostima na brani nakon punjenja kada ona već generiše električnu energiju. Sudan je zabrinut zbog pitanja vezanih za sigurnost i onih vezanih za štetu koja može proisteći iz gradnje brane”, rekao je Dejvison.

Takođe, ističe kako sudanski zvaničnici žele da znaju sve detalje vezane za proces rada Velike renesansne brane.

“Velika renesansna brana je veoma blizu Sudana i oni žele da postignu sporazum sa Etiopijom o tome kako će se upravljati procesom punjenja, ali i onda kada su rezervoari puni i kada manje vode odlazi prema Sudanu. Sudanski zvaničnici žele da znaju koliko će vode biti pušteno iz brane i rezervoara u jednom danu ili nedjelji. Takođe, Sudan strahuje da bi šteta od ove brane mogla ugroziti sudanske hidroelektrane, rezervoare ali i poljoprivrednike”, ističe Dejvison.

S druge strane, Egipat koji takođe negoduje zbog izgradnje brane ima sasvim drugačije razloge za to.

“Pozicija Egipta je nešto drugačija. Fokusirani su na zakonske aspekte problema. Egipat u principu govori da se ne protivi ovom projektu, ali da je zabrinut. Jedini način da ne budu zabrinuti je postizanje sveobuhvatnog dogovora. Zabrinutost Egipta je više strateška i dugoročna. Ukoliko dođe do suše, Egipat se interesuje kako će Etiopija upravljati sistemom brane te kakav će biti raspored i procedura punjenja rezervoara nakon suše”, rekao je Dejvison.

U posljednjih nekoliko mjeseci, tenzije na relaciji Egipat-Sudan-Etiopija ponovno su porasle, a novi pregovori koji su održani u Kinšasi pod posredstvom Afričke unije su propali.

Etiopija je na pregovorima ponudila mogućnost dijeljenja podataka o brani, ali Sudan i Egipat su izrazili sumnju u namjere etiopske vlade te su ovaj prijedlog odbili i ostali pri ranijim stavovima da je za ovaj problem potrebno angažovati međunarodnu arbitražu.

Tenzije su još više porasle nakon što je egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi izjavio kako su sve opcije u igri ukoliko snabdijevanje Egipta vodom bude ugroženo što su mnogi protumačili kao otvorenu prijetnju ratom.

Međutim, kako ističe Dejvison, opcija rata u ovom trenutku manje je realna. Takođe, kada je riječ o eventualnom miješanju međunarodne zajednice, tačnije EU i SAD, u riješavanje ovog problema, sagovornik portala ističe kako međunarodna zajednica po ovom pitanju teži dijalogu država.

“Jedini način da Egipat osigura održivo snabdijevanje vodom je saradnja s Etiopijom. Ukoliko se Egipat postavi agresivno, to će saradnju otežati, a snabdijevanje vodom neće biti sigurno. To je nelogičan pristup te bi on zaista destabilizovao region i ne bi riješio probleme. Kada je riječ o međunarodnoj zajednici, mislim da ona ne krivi samo Etiopiju za ovaj problem. Oni krive sve tri države i žele da one sarađuju po pitanju riješavanja ovog problema”, zaključuje na kraju razgovora za Klix.ba analitičar i novinar Vilijam Dejvison.

Za sada, Etiopija, Sudan i Egipat i dalje ne uspijevaju pronaći riješenje za problem Velike renesansne brane. Iako sukob iz evropske perspektive djeluje banalno, iz perspektive afričkih država svaki problem vezan za Nil ujedno predstavlja i pitanje opstanka i borbe za očuvanje ekonomije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.