Finska i dalje najsrećnija zemlja na svijetu, gdje su zemlje regiona

Litvanija je jedina nova zemlja u prvih 20, dok su, prema izvještaju, Avganistan i Liban dvije najnesrećnije zemlje.

Poslije Finske, na drugom mjestu na listi se nalazi Danska, potom Island, pa Izrael, Holandija, Švedska, Norveška, zatim Švajcarska, Luksemburg i Novi Zeland.

Srbija se nalazi na 45. mjestu, Hrvatska na 48, Crna Gora na 67, a Bosna i Hercegovina na 71 mjestu.

Od objavljivanja prvog Izvještaja o sreći u svijetu 2012. godine postoji sve veći konsenzus o tome da se sreća može promovisati kroz javne politike i djelovanje biznisa i civilnog društva.

Istraživanje o sreći u svijetu koristi šest ključnih faktora koji pomažu da se objasne varijacije u nivoima sreće širom svijeta, a to su: socijalna podrška, prihod, zdravlje, sloboda, velikodušnost i odsustvo korupcije.

Prvi Međunarodni dan sreće obilježen je prije 10 godina, 20. marta 2013. godine.

Od tada su ljudi širom svijeta prepoznali ne samo važnost mjerenja sreće i blagostanja, već su nastojali da podrže javnu i privatnu politiku kako bi pomogli njeno promovisanje.

"Krajnji cilj politike i etike treba da bude ljudsko blagostanje", ističe poznati američki ekonomist Džefri Saks.

Prema njegovim riječima, blagostanje nije "meka" i nejasna ideja, već se fokusira na oblasti života od kritične važnosti - materijalne uslove, mentalno i fizičko bogatstvo i lične vrline.

"Moramo da pretvorimo ovu mudrost u praktične rezultate da bismo postigli više mira, prosperiteta, poverenja, uljudnosti i da, sreće u našim društvima", istakao je Saks.

Izvještaj o svjetskoj sreći je publikacija Mreže rješenja za održivi razvoj UN.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.