Osvajanje Marsa, otkrivanje planeta i “promjena gena” obilježili 2018.

B92
Osvajanje Marsa, otkrivanje planeta i “promjena gena” obilježili 2018.

U ovoj godini smo naučili mnogo toga o udaljenim planetama, ali i našoj Zemlji. Takođe, 2018. godina nas je naučila i mnogo o klimatskim promjenama i tome kako mijenjamo i utičemo na našu okolinu, ali i da je krajnje vrijeme da se svi veoma ozbiljno bave posljedicama klimatskih promjena.

U 2018. godini dogodilo se toliko novih stvari da nam januar i sam početak godine izgledaju tako daleko. Naučnici su objavljivali svoja istraživanja u kojima su pokušali da nam odgonetnu mnogo toga.

Napravili smo listu nekih od najvažnijih naučnih priča iz ove godine.

Život na Marsu

Krajem 2017. godine, američki predsjednik Donald Trump naredio je NASA-i da ponovo pošalje ljude na Mjesec, umjesto što se pripremaju misije za Mars. Čak i nakon toga, Mars je potpuno “zasijao” kada je u pitanju ova godina.

Mnogo toga smo saznali iz bespilotnih letjelica koje su stigle na Crvenu planetu. Letjelica Mars Ekpres Evropske svemirske agencije je pronašla dokaze o mogućem postojanju tekuće vode na Marsu.

Robotsko vozilo američke svemirske agencije NASA Kjuriositi rover pronašao je organske molekule stare 3,5 milijardi godina i znake da nivoi metana u planeti sezonski razlikuju – što je bio signal da je planeta možda aktivnija nego što smo mislili.

Bilo je tu još mnogo toga uzbdljivog. I buduća misija NASA-e “Mars 2020” i ESA “EkoMars”“ misije objavile su gdje će roveri sletjeti na Crvenu palnetu. NASA-in InSight lander se bezbjedno prošetao prije mjesec dana ravnom marsovskom površinom, kako bi “izučio” da li ima potresa na tlu Crvene planete. Samo nekoliko sati kasnije, stigli su kristalno čisti snimci površine Crvene planete.

Ipak, nije sve bilo ružičasto na površini Marsa. Pješčana oluja, koja je počela u maju na jednom dijelu planete, ubrzo se proširila po cijelom Marsu. Rover Kjuriositi se “izvukao”, ali je zato Oportuniti od tada “nijem” kada je zbog oluje izgubio kontakt sa Zemljom.

NASA će još narednog mjeseca pokušati da stupi u kontakt sa ovim roverom.

Pokvarena svemirska oprema

Osim Oportunitija, ove godine je bilo nekoliko misija u svemiru koje su se završile sa nekim kvarom. Svemirski teleskop Kepler u ovoj godini se konačno penzionisao. Ovaj teleskop je u svemir lansiran 2009. godine i 2013. godine je pretrpio jedan kvar. Otkrio je skoro 2700 egzoplaneta u tih devet godina. Međutim, na kraju je ipak ostao bez goriva. Otprilike u isto vrijeme, misija Davn, koja je pokrenuta 2007. godine, takođe je penzionisana.

Teleskopi “Habl” i “Čandra” takođe su pokazivale ove godine znakove dotrajalosti, te su oba imala smetnje izazvane neispravnim žiroskopima. Oba su popravljena, a Habu je uglavnom bio potreban restart.

A možda se sjećate i da je satelit “Tiangong” završio u Tuhom okeanu, a prilikom tog pada, na sreću niko nije povređen.

I sama NASA ove godine je počela da se suočava sa nekim promjenama. Naime, novi administrator NASA-e Džima Brindestina razgovarao je sa kompanijama o mogućoj privatizaciji svemirske agencije.

Otkud tu rupa?

Nedavno se na Međunarodnoj svemirskoj stanici pojavila rupa sa spoljašnje strane, a Rusi su tvrdili da je u pitanju sabotaža, vjerovatno američka.

Takođe, ove godine smo imali i jedno neuspješno lansiranje Sojuza, te su dva astronauta bila prinuđena da hitno slete.

Tada se postavilo pitanje kada će nova misija krenuti i kako će biti moguće uspješno poletan je, ali i do njega je došlo prije nekoliko nedjelja, kada su sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu poletjeli astronautkinja američke svemirske agencije NASA, An Maklejn, Dejvid Sen-Žak iz Kanadske svemirske agencije i Oleg Kononjenko iz Ruske svemirske agencije Roskosmos.

Uvijek planirajući unapred, NASA je već odabrala posade koje će letjeti na budućim letelicama koje su napravili Boing i Spejs Iks.

Nova oprema

Sve nedavne vijesti o nefunkcionisanju i pogoršanju svemirske infrastrukture možda bi mogle da vas navedu da je čovječanstvo dostiglo dno kada je u pitanju istraživanje svemira, ali je prošla godina pokazala sasvim suprotno.

Naime, NASA je uspješno lansirala istraživačku sondu “Parker” koja je sredinom decembra ušla u atmosferu (koronu) Sunca i pritom se nije istopila. Od tada kruži oko te zvijezde. Kao rezultat tog preleta dobijena je prva fotografija tog susreta, koju su naučnici podijelili sa svijetom tokom susreta Američke zajednice geofizičara.

U septembru ove godine, samo pet mjeseci nakon lansiranja, NASA orbitalni teleskop “Tess”, koji traži planete izvan Sunčevog sistema, otkrio je dvije udaljene planete, objavili su zvaničnici.

TESS otkrio je “super-Zemlju” i “toplu Zemlju” u solarnim sistemima udaljenima najmanje 49 svjetlosnih godina, što je prvo otkriće tog satelita lansiranog u aprilu.

Poslije dvogodišnjeg jurenja, Nasina sonda stigla je do asteroida Benua. Robotski istraživač Oziris-Reks u ponedjeljak se udaljio 19 kilometara od svemirske letjelice, a u asteroidovu orbitu trebalo bi da uđe do kraja godine. Nijedna svemirska letjelica nikada do sada nije prišla jednom takvom tijelu.

Letjelica američke svemirske agencije NASA koja je ispitivala Pluton prilagodila je kurs kako bi došla do novog cilja u dalekom, mračnom i hladnom svemiru. Nju horajzons bi do Nove godine trebalo da stigne do malog ledenog objekta koji je nazvan Ultima Tula, prema srednjovijekovnim mapama i literaturi, u kojima su se tako nazivala mjesta izvan poznatog svijeta. Ta sonda se približila Plutonu 2015. godine. Sljedeći cilj je 1,6 milijardi kilometara udaljen od Plutona i 6,4 milijarde kilometara od Zemlje.

I Japanska agencija za istraživanje svemirskih istraživanja (JAKSA) i ESA imale su svoje misije. Dva mala rovera, koja je japanska svemirska letjelica “Hajabusa 2” uspješno su se spustila na asteroid Rijugu i poslali su fotografije i podatke sa udaljenog svemirskog tijela, u okviru misije koja bi mogla da pruži naznake o nastanku Sunčevog sistema i razvitku same naše planete.

U međuvremenu, američki zakonodavci su raspravljali o tome šta je slijedeće za NASA-u. Lansiranje teleskopa Džejms Veb je odloženo do 2021. godine, što je navelo NASA-u da sprovede nezavisnu reviziju da vidi šta je to krenulo po zlu. Kongres je sproveo nekoliko saslušanja kako bi generalno diskutovali o tom teleskopu i budućnosti svemirskih istraživanja. Međutim, neki su zabrinuti zbog obezbjeđenja sredstava za ove velike misije u budućnosti.

Šta se dešavalo na Zemlji?

Ovdje dole na Zemlji, ljudi su bavili nečim savim drugačijem. Naime, oni su razvijali nove načine na koje je moguće uvećavanje određenih organa. Jedan čovjek je tako u svoj polni organ ubrizgao matične ćelije kako bi bio veći, dok je drugi, Aron Traivik, ubrizgao lijek “DIX herpes”“ na sred bine na jednoj konferenciji. Taj lijek, do tada je jedino bio testiran na miševima, a Traivik je tada postao prvi čovjek koji je taj lijek testirao, uživo, na konferenciji, pred brojnim okupljenima, spuštenih pantalona.

On je inače, piše Gizmodo, 28-godišnji direktor jedne biohemijske kompanije, koja uglavnom finansira veoma neuobičajeni pristup u biomedicinskim istraživanjima.

I dok su brojna istraživanja o promjeni gena u ljudskom organizmu pokazala da takav čin može da ima brojne neželjene efekte, prije mjesec dana kineski naučnik je objavio da je promjenio gene bliznakinjama koje su nedavno rođene.

Ta vijest je izazvala burne reakcije i osudu gotovo svuda u svijet.

Više prirodnih katastrofa

Ovu godinu nisu obilježila samo brojna naučna dstignuća, već i prirodne katastrofe. U avgustu je u Kaliforniji izbio najveći do sada požar.

Klimatske promjene, u kombinaciji s decenijama suzbijanja požara početkom 20. vijeka ali i povećanjem broja ljudi koji žive u blizini šuma, pogoršali su požare i njihove posljedice.

Još jedna katastrofa obilježila je ovu godinu kada je na Havajima propardio vulkan Kilauea, šireći lavinu na dijelovima Velikog ostrva. Dok vulkanske erupcije mogu biti nezgodne ili čak razorne za ljude koji su se preselili u vulkanska područja, oni su prirodni dio Zemlje i razlog zbog kojeg imamo havajska ostrva.

Ove godine ni uragani nisu izbjegli obalu Atlantika, pa je tako uragan Florens donio obilne kiše irenca doneo istorijske kiše Sjevernoj Karolini. Uragan Majkl je izbrisao gradove iz Floride. I, da, klimatske promjene su djelimično krive za ove sve intenzivnije uragane.

Naučnici su nastavilid a upozoravaju zbog ovih klimatskih promjena, čak poručujući da je posljednji trenutak za spas planete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana