Zbog fudbala u centru pažnje: Šta simbolizuju ramonda i mak?

B92.net
Zbog fudbala u centru pažnje: Šta simbolizuju ramonda i mak?

Nedavno je srpski fudbaler Nemanja Matić, koji igra za Mančester Junajted, odbio da na utakmici nosi značku u obliku maka koji Britanci nose u znak sjećanja na žrtve u Velikom ratu, dok je samo prije nekoliko dana na utakmici u Beogradu, trener Liverpula Jirgen Klop na svoju jaknu zakačio Natalijinu ramondu.

Ovom značkom, koji je odlučio da nosi i trener Liverpula, odaje se pošta svim srpskim žrtvama Prvog svjetskog rata.


Prvi svjetski rat, jedan od najvećih sukoba, koji je zahvatio cijelu Evropu, trajao je pune četiri godine (1914-1918) i bio je osvajački, koji su povele Centralne sile (Njemačka, Austrougarska) protiv sila Antante (Rusije, Francuske i Engleske). Završen je pobjedom sila Antante, ali uz velike ljudske žrtve. U Velikom ratu učestvovalo je čak 36 država.

Srbija je u Velikom ratu učestvovala na strani saveznika, ali je iz njega izašla sa velikim žrtvama. Prema procjenama pojedinih istoričara, izgubila je gotovo trećinu svog stanovništva. Za Srbiju, to je bio odbrambeni rat.

A da li ste znali kakav je to cvijet Natalijina ramonda (Ramonda nathalie) koji simbolizuje Primirje u Prvom svjetskom ratu i zašto se baš tako zove?

Naime, ovaj cvijet je endemska biljka koja se nalazi na terirotiji centralnog Balkana. Ovu biljku je davne 1884. godine u okolini Niša otkrio dvorski ljekar kralja Milana Obrenovića, Sava Petrović. Biljku je u literaturu uveo slavni srpski ljekar i botaničar Josif Pančić, a ime su mu dali po kraljici Nataliji Obrenović.

Ovaj nježni, blijedoljubičasti cvijet simbolizuje sva stradanja tokom Velikog rata, ali i dan Primirja. Simbolika ovog cvijeta za srpski narod je višestruka. Poznata je i kao cvijet feniksa jer i kada se potpuno osuši, ako se malo zalije, može da oživi, baš kao što je iz pepela vaskrsla i srpska vojska u Prvom svjetskom ratu.

Natalijina ramonda opstaje na našim prostorima već milionima godina, a može se naći na istoku Srbije i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija (2524 m), na kome je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe tokom priprema za proboj Solunskog fronta, protiv Bugara, u Velikom ratu.

Natalijina ramonda, osim u Srbiji raste još samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku rijetkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.

Natalijina ramonda, ili vaskršnji cvijet, kako se još naziva u narodu, veoma je poseban, jer samo još dvije vrste imaju sposobnost anabioze - ponovnog oživljavanja.

A zašto mak?

Kao što se u Srbiji nosi značka u obliku Natalijine ramonde, u Velikoj Britaniji je to značka u obliku maka.

Naime, prije jednog vijeka završen je rat koji je "okončao sve ratove", tokom kojeg je živote izgubilo desetine miliona ljudi, a među njima i oko 900.000 Britanaca. Oni odaju počast svim žrtvama tako što od 1. do 11. novembra nose značke u obliku maka.

Čak je 2014. godine, povodom obilježavanja 100 godina od početka rata u Londonu napravljena instalacija koja pokazuje ogromno polje maka izrađenih od keramike. Instalacija se zove "Mak: Prozor koji plače". Instalaciju su napravili umjetnici Pol Kumins i dizajner Tom Piper, za koju se zainteresovao veliki broj ljudi, koji su dolazili da vide krvavu ljepotu koju prikazuje stotine hiljada crvenih makova koji izlaze iz prozora, a od kojih svaki poštuje britanskog ili kolonijalnog vojnika koji je poginuo tokom ovog rata.

Od tada, izložba, koja je u početku bila planirana da bude privremena, postala je stalna.

Mak poznat i kao Papaver rhoes, raste širom Sjedinjenih Američkih Država, Azije, Afrike i Evrope i Mediterana. Sjemenkama maka treba svijtlost da bi biljka rasla , pa kako su vojnici sahranjivani, sjemenke su ostale zatrpane, ali kada se zemlja preore, čim na njih padne svjetlost, mak procveta, iako niko nije ni znao da je on tu.

Tokom Prvog svjetskog rata, ovaj prelijepi fenomen se dogodio u ratom zahvaćenoj Evropi. U Belgiji, koja je bila dom za dio Zapadnog fronta u svojim provincijama u Flandriji, zemlja je razrovana, a mnogi vojnici ostavili su svoje kosti upravo u njoj. Jednog dana kanadski doktor Džon Mekre primjetio je polje maka blizu jednog groblja.

Tada je napisao pjesmu "U poljima Flandrije", 1915. godine, koja je kasnije objavljena i u Britaniji.

"U poljima Flandrije cvjeta mak, između krstova, red, pa red", napisao je ovaj ljekar.

Ovo je postala najpopularnija pjesma tog vremena.

I danas se mak nalazi na istom onom mjestu na kojem je niko tokom Prvog svjetskog rata.

Mak je postao cvijetni simbol krvavog sukoba koji je zauvijek promjenio svijet.

Od ove godine, Britanci su proširili značenje koje značka maka ima, pa se ne odnosi samo na žrtve u Prvom svjetskom ratu, već i svim ostalim ratovima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana