Sveti Sava - arhiepiskop, svetitelj i prosvjetitelj

Srna
Foto: Olivera Ristić

BIJELjINA- Rasto Nemanjić - Sveti Sava /1175-1236/, prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvjetitelj, preminuo je 25. januara 1236. godine.

Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.

Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namijenili vladarsku misiju.

Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je samostalna Srpska pravoslavna crkva.

Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.

Sveti Sava je napisao Tipik prema kome se monasi vladaju, a napisao je i žitije svog oca, prepodobnog Simeona Mirotočivog.

U Studenici je 1209. godine osnovao prvu bolnicu na području Srpske države.

Sveti Sava se smatra začetnikom srpske srednjovjekovne književnosti, pa je stoga i zaštitnik prosvjetnih ustanova.

Godine 1219. izdejstvovao je autokefalnost Srpske pravoslavne crkve, a njegova djela "Nomokanon" /1220./ i "Sinodik pravoslavlja" /1221./ postala su pravni i duhovni stubovi srpske državnosti.

Upokojio se 1236. godine u bugarskom gradu Trnovu kao prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, a ostao je poznat kao osnivač i tvorac Svetosavskog pravoslavlja.

Sinan-paša je 1594. godine na Vračaru spalio mošti Svetog Save, koje su do tada bile čuvane u manastiru Mileševa.

Smatra se da su Turci mošti Svetog Save spalili u pogrešnom uvjerenju da će tako uništiti vjeru i svaki njegov uticaj na Srbe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana