Spiridon Špiro Bocarić 1937. godine zabilježio prizore Vrbaske banovine: Od zaborava sačuvao blago koje troši zub vremena

Velimir Bojko
Spiridon Špiro Bocarić 1937. godine zabilježio prizore Vrbaske banovine: Od zaborava sačuvao blago koje troši zub vremena

Spiridon Špiro Bocarić, slikar i prvi upravnik Muzeja Vrbaske banovine u Banjaluci, snimio je 1937. godine dokumentarni film “Gradovi i predjeli Vrbaske banovine”.

Film traje 40 minuta i prikazuje mjesta, prirodne ljepote, folklor, likove i običaje. Izgleda da Bocarićeva odluka da uzme filmsku kameru nije bila samo umjetnički poriv, već prije svega, želja da na celuloidu sačuva nacionalno blago koje troši zub vremena.
Podatke o ovom dragocjenom etnografskom zapisu na filmskoj traci dala nam je Slavka Mirosavljević, kustos u Muzeju Republike Srpske.

- Film ima nekoliko cjelina. Gradovi i sela - Banjaluka i Šeher, Jajce, Jezero, Varcar Vakuf (Mrkonjić Grad), Podmilačje, Doboj, Maglaj, Tešanj, Ključ, Bihać, Livno, te ostaci gradova i tvrđava kao što su Bočac, dobojska tvrđava, kula Ljubica, zatim rijeke, vodopadi i vodenice. Posebno su zanimljivi prizori iz svakodnevnog života - pijačni dani, likovi seljaka i njihove nošnje - rekla je Mirosavljevićeva.

Kopija filma “Gradovi i predjeli Vrbaske banovine” je i danas u Muzeju, a njegov autor je ostao u legendi nezaborava.

Nakon dolaska u Banjaluku aprila 1941. godine, ustaše su prvo izbacile ćirilicu iz javne upotrebe i uvele tzv. “korienski” pravopis (krugoval/radio, brzoglas/telefon, samovoz/automobil, samokres/pištolj), nakon čega su uslijedile represalije.

Srbi i Jevreji morali su odmah da predaju radio-aparate, kino-kamere i kino-projektore i fotoaparate. Sljedeći korak je bila pljačka. Nakon toga, razišli su se po kućama uglednih i bogatih Srba i Jevreja i iznuđivali prvo novac i nakit, a zatim i sve stvari od vrijednosti, čak i namještaj.

U maju te godine ubili su banjalučkog vladiku Platona, sveštenika Dušana Subotića, slikara Špiru Bocarića i mnoge druge.

Jevrejsko groblje u Boriku su preorali, a spomenik Petru Kočiću bacili u Vrbas.

Špiro Bocarić rođen je u Budvi 1876. godine. Slikarstvo je studirao u Veneciji, a potom je živio u Mostaru i Sarajevu. U Banjaluku Bocarić je prvi put došao 1907. godine, da bi se 1914. godine tu i naselio. Za upravnika Muzeja Vrbaske banovine postavljen je 1930. godine i bio je njegov prvi upravnik.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana