Smrt svemoćnog diktatora

Srna
Smrt svemoćnog diktatora

BIJELjINA - Sovjetski diktator gruzijskog porijekla Josif Visarionovič Džugašvili Staljin, koji je za dio naroda bivšeg Sovjetskog saveza bio simbol pobjede nad nacistima, a za drugi dio tiranin koji je zatvarao, ubijao i proganjao neistomišljenike i nevine ljude, umro je 5. marta 1953. godine.

Kao učenik bogoslovije pristupio je socijaldemokratskim kružocima, potom boljševicima. Prije Oktobarske revolucije 1917. organizovao je akcije terorista koji su, prema nalogu vođe boljševika Vladimira Lenjina, izvodili napade na banke i konvoje radi pljačke novca.

U partijski Politbiro i Vojno-revolucionarni komitet ušao je u oktobru 1917, a od aprila 1922. do smrti u martu 1953. bio je generalni sekretar partije.

Poslije smrti Lenjina u januaru 1924. vješto je koristio borbe u partijskom vrhu i jednog po jednog fizički je - uglavnom poslije montiranih političkih procesa - eliminisao sve koji bi mogli da mu ugroze vlast.

Vremenom je to postao razrađen sistem terora s ogromnom mrežom zatvora i koncentracionih logora u koje su upućivani milioni ljudi. Izgradio je kult svoje ličnosti u SSSR-u, što je postepeno zahvatilo gotovo sve komunističke partije u svijetu.

Čistke je započeo 1934. i likvidirao je praktično sve stare boljševike, partijske, državne i armijske rukovodioce, mnoge rukovodioce Kominterne i čitava rukovodstva stranih komunističkih partija, uključujući jugoslovensko.

U otadžbinskom ratu protiv nacističke Njemačke i njenih saveznika od 1941. do 1945. bio je vrhovni komandant oružanih snaga, učestvovao je na međunarodnim konferencijama u Teheranu, na Jalti i u Potsdamu, prihvatio je podjelu interesnih sfera poslije Drugog svjetskog rata u Evropi i Aziji.

Crvena armija dočekala je nespremna napad nacista, jer je Staljin prethodno pozatvarao mnoge visoke oficire i sposobne vojnike, koje je nakon njemačkih upada u Sovjetski Savez brzo rehabilitovao.

Staljin je 1947. formirao Informacioni biro komunističkih partija, pomoću kojeg je nastojao da obezbijedi uticaj u komunističkom svijetu poslije raspuštanja Kominterne. Tako je 1948. je pokušao da se obračuna s jugoslovenskim rukovodstvom.

Doprinio je zaoštravanju međunarodnih odnosa u vrijeme hladnog rata i okrnjio ogroman ugled SSSR stečen odlučujućom ulogom u slamanju fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana