Šest decenija Nesvrstanih – reafirmacija ideja “trećeg puta”

Tanjug
Tito govori na Osnivačkoj skupštini Pokreta nesvrstanih, 1961.
Foto: bbc.com | Tito govori na Osnivačkoj skupštini Pokreta nesvrstanih, 1961.

BEOGRAD - Skup kojim će 11. i 12. oktobra u Beogradu biti obilježeno šest decenija od osnivanja Pokreta nesvrstanih zemalja, po riječima ministra spoljnih poslova Srbije Nikole Selakovića, mogao bi da bude prilika da se, u današnjem multipolarnom svijetu, reafirmiše ideja zajedničkog djelovanja zemalja koje nisu među vodećim političkim i ekonomskim silama svijeta.

Biće to prilika, kako kaže Selaković i da se reafimriše uloga svjetske prestonice u kojoj je Pokret nastao.

Beograd će 11. i 12. oktobra ponovo „biti svijet", kaže za Tanjug Selaković i ukazuje da je proslava 60-ogodišnjice osnivanja Pokreta odlična prilika koju same članice, posmatrači i međunarodne organzacije koje su pozvane kao gosti, itekako pozdravljaju.

"Pogotovo u vreme pandemije kovida 19, kada je malo multilateralnih susreta u svetu, skup u Beogradu predstavlja sjajnu priliku da se razgovara o pitanjima od obostranih interesa, ali i da se svi koji smo bili ili smo i sada deo tog nesvrstanog sveta, da se okupimo i pošaljemo jasnu poruku kakav svet želimo da vidimo i kako želimo da se razvija", rekao je Selaković

"U Beogradu će se u dva dana okupiti predstavnici mnogih prijateljskih zemalja, onih sa kojima dijelimo zajedničke vrednosti, uprkos činjenici da nas dele hiljade kilometara", dodao je šef srpske diplomatije.

"Znate za parolu - Beograd je svet. Beograd je postao svet zahvaljujući, nekada tom pokretu, svim ljudima koji su dolazili, poslom, politikom, zbog trgovine, ali i zbog hiljada onih koji su u Beograd došli da se školuku, od kojih su neki ovde i ostali, mnasavši porodičnu sreću u našoj zemlji", rekao je Selaković.

On je poručio da Srbija ponovo staje na noge, obnavlja se, ekonomski, društveno i politički se pozicionira tamo gdje joj je mesto.

"Upravo je ovo okupljanje naših nesvrstanih prijatelja nešto što će nam u tome pomoći da opet reafimrišemo ulogu svetske prestonice u kojoj je Pokret nastao, ali i kao evropske i svetske prestonice koja želi da gaji baštini te vrednosti. Da uprkos tome što smo posvećeni EU, kao stratesksom cilju, radimo na oživljavajnju starih tradicionalnih prijateljstava, za koje je ime Beograda, Srbije i Jugoslavije nekada bilo toliko važno", rekao je Selaković.

Pokret nesvrstanih i danas postoji, ali bez značajnijeg uticaja na geopolitička i ekonomska dešavanja u svijetu,a i u zemljama članicama polako je pao u zaborav.

U jednoj od zemalja osnivača, Indiji, građani sa kojima je Tanjug razgovarao, nisu znali da odgovore šta je taj Pokret, iako je njihov nekadašnji predsjednik Nehru, uz Tita i Nasera, bio jedan od suosniviča i inicijatora te ideje.

Ni mnogo više nisu znali ni o samoj Srbiji, pa ni o bivšoj Jugoslaviji.

“Znamo da je Srbija evropska zemlja, ali ne znamo ništa o politici u toj zemlji”, rekao je jedan žitelj Nju Delhija.

Ipak, bilo je i onih kojima ime Srbije nije bilo nepoznato.

“Znam za Srbiju, to je mala, ali jako dobra zemlja. Voleo bih da dođem, da je vidim. Ako mi se bude ukazala prilika i budem imao vremena, definitvno ću doći u Srbiju”, kazao je jedan mlađi Indijac.

Prije šest decenija lideri jednog broja zemalja okupili su se sa idejom da naprave protivtežu u tada blokovski podijeljenom svijetu.

Dogovor predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, Egipta Gamala Abdela Nasera i Indije Džavaharlala Nehrua, potvrđen Brionskom deklaracijom, dobio je svoj nastavak na prvom samitu, održanom u Beogradu 1. septembra 1961. godine.

Lideri nesvrstanih zemalja okupili su se tog 1. septembra 1961. godine u Sava centru, a po gradu i na aerodromu vijorile su se zastave 25 zemalja sa četiri kontinenta koje nisu pripadale ni istočnom, ni zapadnom bloku.

Osnovni principi Pokreta nesvrstanih, koje su činile mahom afričke i azijske zemlje jesu: uzajamno poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta; uzajamno nenapadanje; uzajamno nemiješanje u unutrašnje poslove; jednakost i uzajamna korist i miroljubiva koegzistencija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana