Prije tačno 186 godina rođen Alfred Nobel

Agencije
Prije tačno 186 godina rođen Alfred Nobel

Na današnji dan, 1833. godine rođen je Alfred Nobel, švedski hemičar, industrijalac, filantrop i pronalazač, koji je pronalaskom dinamita 1867. godine stekao ogromno bogatstvo.

Insistirao je da dinamit bude korišćen isključivo u mirnodopske svrhe. Alfred Nobel izumio je dinamit. On je od ogromnog bogatstva kojeg je tim patentom zaradio, ustanovio Nobelovu nagradu. I to posthumno, kao nasljeđe za čovječanstvo, budući da nije imao vlastitih nasljednika. U oporuci koju je napisao godinu dana pred smrt stoji: "Ovaj kapital, kojim će izvršitelj oporuke raspolagati u vrijednosnim papirima, trebao bi biti temelj za fond čija će godišnja kamata biti podijeljena kao nagrada onima koji su u protekloj godini učinili najviše koristi za čovječanstvo. Kamata će biti podijeljena na pet jednakih dijelova…".

Od 1901. godine, pet godina nakon smrti Alfreda Nobela, svake godine se dodjeljuju Nobelove nagrade. U glavnom gradu Norveške, Oslu, dodjeljuje se nagrada za mir. Nagrade za fiziku, hemiju, medicinu i književnost u glavnom gradu Švedske predaje lično švedski kralj. Pri tome, tradicionalno, kralj održi zdravicu pokrovitelju i donatoru u čast: "Dame i gospodo, nazdravimo svi u čast velikog darodavca Alfreda Nobela!"

Nobel je svojim interesom za fiziku i hemiju izgradio vlastito bogatstvo. Nobela je još kao mladića njegov imućni otac poslao u inostranstvo. U Parizu je mladi Alfred upoznao talijanskog hemičara Ascania Sobrera. On je tri godine ranije otkrio visokoeksplozivni nitroglicerin, no bio je uvjeren kako njegov pronalazak nikad neće biti upotrijebljen u praksi, jer je preopasan. Alfred Nobel bio je uvjeren da će ljudi jednog dana moći kontrolisano upotrijebljavati nitroglicerin pa je po povratku u Švedsku nastavio eksperimentisati s ovim eksplozivnim materijalom. Tokom jednog takvog eksperimenta u eksploziji su poginuli njegov brat i nekoliko zaposlenih, što je Nobela proganjalo do kraja života. Svejedno nije odustajao. Konačno mu je 1867. godine uspjelo da složi eksploziv kojeg je mogao kontrolisati pa  ga je patentirao pod imenom dinamit. Dinamitom i još jednim kasnijim patentom, praskavom želatinom koji je bio još moćniji od dinamita, zaradio je bogatstvo koje je kasnije ostavio u nasleđe. I danas mu se prebacuje da je novac zaradio na ratu, ali oba ova patenta korišćena su prije svega pri miniranju u rudnicima. Nobel je u svojoj oporuci napisao: "Moja je izričita želja da se pri dodjeli nagrade ne gleda na pripadnost naciji, tako da nagradu dobije najzaslužniji."

U oporuci takođe stoji ko je zadužen za dodjelu nagrade. Švedska kraljevska akademija nauka dodjeljuje nagrade za fiziku i hemiju, Institut Karolinska nagradu za medicinu, posebni odbor Norveškog parlamenta predaje nagradu za mir, a Švedska akademija nagradu za književnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana