Poraz kod Staljingrada - početak kraja nacističke Njemačke

Srna
Poraz kod Staljingrada - početak kraja nacističke Njemačke

BIJELjINA - Potpunim slomom Nijemaca 2. febuara 1943. godine završena je Staljingradska bitka, ključna za ishod Drugog svjetskog rata, kojom su konačno pokopani snovi nacističke Njemačke o munjevitom ratu /blickrigu/.

Na kraju bitke ostaci njemačkih armija obustavili su otpor, a njemački komandant feldmaršal Fridrih fon Paulus potpisao je bezuslovnu kapitulaciju i predao se sa 90.000 vojnika i oficira.

Bio je to slom u opsadi Staljingrada Nijemaca i njihovih saveznika - Italijana, Rumuna, Mađara, Hrvata, te pripadnika "Handžar divizije", sastavljene mahom od bosanskih muslimana...

Taj poraz označio je početak kraja Trećeg rajha.

Staljingradska bitka bila je najveća i najkrvavija u istoriji ratovanja.

Trajala je između avgusta 1942. i februara 1943. godine, a u teškim borbama poginulo je, ranjeno ili zarobljeno više od milion vojnika sila Osovine.

U toj bici je potpuno razbijeno 75 njemačkih divizija.

Grad je bio toliko uništen bombardovanjem da se bitka svela na ulične borbe, a njemačka taktika "pacovskog rata" podrazumijevala je skrivene snajperiste koji su pucali iz ruševina čim bi neko prešao ulicu ili granatiranje kanalizacije.

Kasnije su ovu taktiku favorizovali Rusi, koji su željeli da učine njemačku vojsku stalno napetom.

Jedan njemački oficir pisao je o nepobjedivom duhu Rusa tokom Staljingradske bitke.

"Neprijatelj drži pod kontrolom pojedine teritorije Fabrike žCrveni oktobarž. Glavno gnijezdo otpora je Martenovski pogon. Zauzimanje tog pogona značilo bi da je Staljingrad pao. Avioni sedmicama bombardiju tu fabriku... Tu nije ostalo ništa cijelo...

Ipak, pomakli smo se samo 70 metara! U tom trenutku je iznad Fabrike ispaljena najprije crvena, a zatim zelena raketa. To znači da Rusi kreću u protivnapad. Ne razumijem odakle Rusima toliko snage. Prvi put tokom rata preda mnom je zadatak koji se jednostavno ne može riješiti... Sada je pogon ponovo u ruskim rukama...", pisao je njemački oficir.

Medalju "Za odbranu Staljingrada" dobilo je oko 760.000 sovjetskih vojnika. Više od 100 ih je nagrađeno najvišim zvanjem Heroj Sovjetskog Saveza, koje se daje za izuzetnu hrabrost i požrtvovnost.

Kuća Pavlova, obična trospratnica, postala je simbol otpora crvenoarmejaca u Staljingradu. Branila su je samo 24 čovjeka, ali Nijemci nisu uspjeli da je zauzmu tokom tromjesečne ofanzive na grad.

Vasilij Čujkov, jedan od komandanata sovjetske vojske u Staljingradu, rekao je da su Nijemci izgubili više ljudi pokušavajući da zauzmu Kuću Pavlova nego prilikom zauzimanja Pariza.

Mamajev Kurgan, brdo koje dominira nad gradom, takođe je simbol herojskog otpora. Tamo su vođene posebno žestoke borbe jer onaj ko bi kontrolisao ovo brdo kontrolisao bi cijeli grad.

Sovjetske trupe su branile svoje položaje na padinama tog brda tokom cijele ofanzive.

Desetine hiljada sovjetskih vojnika poginulo je u borbama za ovu kotu. Poslije se ispostavilo da na Mamajevom Kurganu ima od 500 do 1.250 gelera po metru kvadratnom.

Zarobljena je 91.000 Nijemaca i više hiljada vojnika drugih nacionalnosti. Svi su bili krajnje izmoreni, bolesni i gladni. Na zadovoljstvo Sovjeta i zaprepaštenje Trećeg rajha zarobljena su i 22 njemačka generala.

Hitler je bjesnio zbog predaje feldmaršala Fon Paulusa i poručio mu da je trebalo da se ubije.

"Mogao se osloboditi svih muka i uzdići u vječnost i nacionalnu besmrtnost, no on je radije izabrao odlazak u Moskvu", rekao je Hitler, koji nije bio svjestan da je poraz pred Staljingradom samo uvod u poraz na svim frontovima.

U Staljingradskoj bici učestvovalo je više od dva miliona vojnika, a na kraju je izbrojan gotovo isti broj ubijenih, ranjenih ili zarobljenih vojnika i civila.

Ubijeno je, ranjeno ili zarobljeno 400.000 Nemaca, 200.000 Rumuna, 130.000 Italijana, 120.000 Mađara i drugih stranih njemačkih saveznika.

Sa druge strane poginulo je 478.000 branilaca, a još 650.000 je ranjeno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana