Otkriven četvrti špijun koji je odao Rusima najveću američku tajnu

Sputnjik
Otkriven četvrti špijun koji je odao Rusima najveću američku tajnu

Novootkriveni dokumenti govore o nevjerovatnom dometu do kog je sovjetska obaviještajna služba prodrla u američki program nuklearnog oružja četrdesetih.

Dok su ranije bila poznata tri špijuna, otkriven je i identitet četvrtog, a on je Moskvi dao možda i najviše informacija o tome kako da napravi atomsku bombu.

Oskar Seborer bio je dijete poljskih jevrejskih imigranata, rođen u Njujorku 1921. godine. Prisustvovao je Triniti testu iz 1945. godine, prvoj vještačkoj nuklearnoj detonaciji, koja je dokazala održivost atomske bombe.

Bio je i sovjetski špijun sa šifrovanim imenom “Godsend” (Poslat od Boga), a za nuklearni program Sovjetskog saveza bio je upravo to. Više od bilo kog drugog davao je komunističkom bloku informacije o tome kako da izradi napredno visokorazorno oružje.

Istoričari Harvi Kler i Džon Erl Hajns otkrili su obim Seborerove špijunaže u novom radu koji se tiče života i postupaka špijuna. Oni se oslanjaju na nove deklasifikovane izvještaje američke Centralne obaveštajne agencije, u kojima su detaljno opisane bezbrojne Seborerove tajne, koji je pobjegao u SSSR 1951. godine.

“Fascinantno je. Nismo imali pojma da je on toliko važan”, rekao je Kler za Njujork tajms.

Tvorac okidača

Konkretno, Seborer je dizajnirao “nevjerovatno komplikovan” implozijski okidač, zahvaljujući kojem nuklearna bomba daje moćan eksplozivni naboj.

Alek Velerstajn, istoričar nuklearne tehnologije sa Stivensovog tehnološkog instituta u Hobokenu u Nju Džersiju, rekao je za Tajms da su Sovjeti “proveli dosta vremena razmatrajući pitanje minerskih krugova”, primjećujući da je Seborerov doprinos bio jedinstven među svim moskovskim špijunima u programu.

“Ne znam da li bi ijedan drugi poznati špijun imao pristup onim tajnama koje je Seborer imao”, rekao je za Tajms, primetivši da su Seborer i njegovi drugovi “možda popunili prazninu” sovjetskih naučnika.

Politika sakrila špijunažu

Dokumenti CIA datiraju iz 1956. godine, četiri godine nakon što se Seborer nastanio u Sovjetskom savezu.

Kler je rekao za Tajms da je FBI prvi put otkrio dokaze o Seborerovoj potencijalnoj špijunskoj ulozi 1955. godine, ali dok su ostali sovjetski špijuni u programu, poput Klausa Fuša, uhapšeni i njihovo otkriće objavljeno, politika oko izbora 1956. učinila je novi špijunski skandal neprimjetnim.

Međutim, dokazi protiv Seborera takođe su bili vrlo labavi: dokumenti ne opisuju njegovu špijunažu, oni samo bilježe šta je mogao da ukrade ili nauči za Sovjete, na osnovu onoga čemu je imao pristup. Povrh svega, on je već bio u Sovjetskom savezu, pa čak ni podizanje optužnice nije bilo vjerovatno.

Povratak znači pogubljenje

Kler i Hajns napominju da je doušnik FBI-ja u Moskvi izvijestio da je Seborer rekao da će on i njegov brat Stjuart, komunista koji ga je pratio u egzilu, biti pogubljeni zbog “onoga što su uradili” ako se ikada vrati u Sjedinjene Države.

U stvari, 1953. godine, SAD su pogubile dvojicu osumnjičenih špijuna, Julijusa i Etel Rosenberg, nakon što su optuženi za krijumčarenje nacrta oružja, uključujući i one “Projekta Menhetn”.

Sovjetski savez je detonirao svoju prvu nuklearnu bombu samo četiri godine poslije Triniti testa 29. avgusta 1949, na poligonu Semjpalatinsk u Kazaškoj SSR.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana