Navršeno 130 godina od rođenja Agate Kristi: Likovi “kraljice zločina” svuda oko nas

G.S.
Navršeno 130 godina od rođenja Agate Kristi: Likovi “kraljice zločina” svuda oko nas

Ukrala identitet muževljeve ljubavnice, policija je tražila danima, kroz svoj roman poslala prijetnju smrću. Ovo nisu opisi nekog od junaka Agate Kristi, već samo dijelovi burnog života “kraljice zločina”.

Engleska književnica, koja je rođena 15. septembra 1890. godine u engleskom Torkiju, kao dijete je voljela igre fantazije i stvaranje likova, a svoje priče je besjedila mačićima. Slavna britanska spisateljica je, prema Ginisovoj knjizi rekorda, najprodavaniji autor svih vremena poslije Šekspira. Od njihovih djela traženija je samo Biblija.

Zanimljivo je da je mogla ostati nepismena. U to vrijeme nisu svi imali priliku da se školuju, pogotovo ne djevojčice. Međutim, uporna Agata je u kući učila da čita i piše. Osim ove, suočavala se sa još jednom preprekom, disleksijom, poremećajem koji otežava čitanje i razumijevanje pročitanog. Prvi put je u školsku klupu sjela u 15. godini, a kada je imala 16 godina preselila se u Pariz kako bi studirala pjevanje i klavir. Iako je bila veoma uspješna, nije nastavila muzičku karijeru zbog pretjerane treme i straha.

 

Trovanje uzrok smrti

Trovanje je uzrok smrti mnogih Agatinih likova. Imala je i veliko znanje o otrovima, jer je u Prvom svjetskom ratu volontirala kao medicinska sestra, a najviše je voljela da radi u apoteci. Recepti su se pripremali ručno, zbog čega je bilo ključno osigurati tačnu dozu. Radeći u ambulanti počela je smišljati priču i oblikovati likove, a budući da je bila okružena bočicama otrova, odlučila je da će to biti njeno oružje. Tako je nastao prvi kriminalistički roman “Misterija u Stajlsu”. Napisala ga je zbog opklade sa sestrom, koja nije vjerovala da Agata može da napiše dužu priču. Agata je dobila opkladu, a roman je nagovijestio da će postati jedan od najpoznatijih autora misterija. U romanu “Kod Bijelog konja” koristila je talijum kao otrov za ubistvo jednog od likova. Toliko je detaljno opisala trovanje talijumom da je jedan ljekar zahvaljujući njenom romanu riješio jedan medicinski slučaj.

 

Misterija nestanka

Agatu je, kao i njene likove, pratio niz neobičnih događaja. Među njima se izdvaja njen nestanak 1926. godine, koji će ostati misterija. Spisateljica je nestala iz svog doma u Londonu, a njen automobil je pronađen zaglavljen u žbunju u blizini kamenoloma, nakon saobraćajne nesreće. Od nje nije bilo traga. Prije nego što je nestala, njen muž, zgodni pukovnik Arči, rekao je da želi da se oženi mladom ljubavnicom. Par se posvađao, a u toku noći Agata je njihovu kćerku Rozalind ostavila s kućnom pomoćnicom i otišla. Punih 11 dana tražilo ju je hiljade policajaca i volontera, u potragu za njom je pošao autor romana o Šerloku Holmsu Artur Konan Dojl, da bi je jedan konobar prepoznao u hotelu gdje je bila prijavljena pod imenom ljubavnice svog muža.

Tokom scene “prepoznavanja”, koju su mediji opisali kao dostojnu stranica nekog od Agatinih romana, njen suprug je s policajcima sjedio u restoranu hotela i posmatrao “gošću”. Ona je sjela za sto pored njih, otvorila novine na čijoj je naslovnici bila njena fotografija, a kada su joj suprug i policajci prišli, izgledala je zbunjeno i kao da ne prepoznaje čovjeka s kojim je bila 12 godina. Tvrdila je da se ničega ne sjeća.

Mišljenja o njenim namjerama i danas su podijeljena. Da li je htjela da kazni muža, ili je bila u stanju privremene amnezije zbog saobraćajne nesreće i stresa, što su kasnije ljekari potvrdili, ili je razmišljala o samoubistvu? Uprkos svemu, par se razveo 1928, Arčibald se oženio ljubavnicom Nensi Nil, a Agata se nakon dvije godine ponovo udala.

 

Putovanja

Novi izabranik Agate Kristi bio je, 13 godina mlađi, arheolog Maks Malovan. Sa njim je mnogo putovala, zbog čega su ljudi na njenim stranicama umirali i na Bliskom istoku i u idiličnim britanskim selima. Ekspedicija se prisjeća u memoarima “Hajde, reci mi kako živiš”. Naslov je preuzet iz pjesme Bijelog skakača iz romana “Alisa s one strane ogledala” Luisa Kerola. Putovanja su joj poslužila kao inspiracija i u drugim romanima. Maks je radio sa jednim poznatim arheologom, ali njegova supruga nije voljela Agatu pa nije dozvoljavala da ona boravi u kampu. Da bi vidio suprugu, Maks je morao da putuje. Oboje su voljeli vozove, što joj je dalo inspiraciju za jedan od njenih najpoznatijih romana “Ubistvo u Orijent ekspresu”, kao i za roman “Ubistvo u Mesopotamiji”, o ubistvu žene arheologa koja je usmrćena topuzom. Poslije toga arheološki par nije želio da sarađuje sa Malovanom. Agata je sa Maksom živjela skladno. Nisu imali djece, a fokusirali su se na svoje karijere. Sa njim je ostala do smrti.

 

Poaroa nije voljela

Kristijeva je napisala šest romana pod pseudonimom Meri Vestmakot. Kao Meri je sebi stvorila reputaciju odličnog pisca ljubavnih romana. Gotovo dvadeset godina niko nije znao da je Meri Vestmakot u stvari Agata Kristi.

Među djelima Agate Kristi je više od 80 detektivskih romana i drama, a u većini se pojavljuju njeni najpoznatiji likovi - Herkul Poaro i gospođica Marpl. Inspiraciju za lik mis Marpl našla je u svojoj baki, a Herkula Poaroa izmislila je kada je po izlasku iz autobusa ugledala jednog Belgijanca sa otmjenim brčićima i ciničnim izrazom lica. Poaroa i dalje cijeli svijet obožava, ali Agata ga nije voljela. Često je ponavljala da ga mrzi i nazivala ga je “gnusnim, egocentričnim malim gadom”. Pretpostavlja se da ga je zamrzila zbog činjenice da su je izdavači stalno tjerali da piše o Poarou. Poznato je da je Agata više voljela gospođicu Marpl, a  bar jedna osoba iz stvarnog života poslužila joj je kao inspiracija za žrtvu u romanu. Djela slavne književnice prodata su u više od dvije milijarde primjeraka na preko 50 jezika. Prema Ginisovoj knjizi rekorda, Agata je autor najviše prodatih knjiga, dok je “Ubistvo Rodžera Akrojda” proglašen najboljim krimi-romanom svih vremena. Postigla je neviđen uspjeh i sa predstavom “Mišolovka”, koja drži rekord za najduže prikazivanje u Londonu, a do sada je odigrana više od 25.000 puta.

 

Nakon smrti “riješila slučaj”

Čak i kada joj se zdravlje pogoršalo, nije prestala da piše. Patila je od Alchajmerove bolesti ili sličnog oblika demencije, a umrla je u 86. godini. Čak je i nakon smrti “riješila” jedan slučaj. Djevojčica je umirala od nepoznate bolesti i nisu mogli otkriti šta i kako sve dok se dadilja nije sjetila zapleta iz knjige pokojne Kristi “The Pale House”. U toj je knjizi žrtva bila otrovana talijumom i imala iste simptome kao i to dijete. Posljednja nada je bilo testiranje količine otrova u pacijentu, bila je deset puta viša od normalne količine. Dijete se oporavilo, a kasnije je ustanovljeno da je za trovanje “kriv” pesticid kojima se špricalo oko kuće. Iako je smatrala da je se deset godina poslije smrti niko neće sjećati, ostala je upamćena kao najpoznatija i najprodavanija “kraljica zločina” u istoriji svjetske književnosti. Njene knjige se i danas, punih 130 godina nakon rođenja slavne književnice, čitaju u dahu. 

 Batler nikada nije kriv

Suprotno klišeu, batler nikada nije ubio nikoga u nekom dijelu romana Agate Kristi (iako se jedan ubica prerušio u batlera kako bi se približio žrtvi). Ljekari su, pak, ubice u četiri njena romana, dok su policajci, sekretarice, glumci, domaćice, vojna lica, nastavnici i političari bar dva puta ubili nekoga.

 

 

 Surfovala stojeći

Agata Kristi je imala izuzetno aktivan socijalni život, nije bila samotnjak, poput pisaca tog doba. Uživala je u bavljenju sportom, a najviše u surfovanju, koje je naučila tokom odmora na Havajima. Danas se vjeruje da je ona prva Britanka koja je surfovala stojeći. Opisala je i kako je surfovala u svom prekrasnom kupaćem kostimu boje smaragda (vunenom, kako se onda nosilo). Prije nje, samo je jedan Britanac surfovao - princ Edvard.

 

Citati Agate Kristi

- Idealan muž je arheolog, jer što je žena starija to ga više zanima.

- Žena zaboravlja lakše nego muškarac, ali se ona i lakše sjeća onog što je zaboravila.

- Samo ljudi koje voliš mogu ti učiniti život nepodnošljivim.

- Jedna od najsrećnijih stvari koja može da vam se dogodi u životu jeste srećno detinjstvo.

- Svaki ubica je vjerovatno nečiji stari prijatelj.

- Nikad nisam voljela novinare. U svim svojim knjigama sam ih ubila.

- Tajna uspjeha je samo u tome da se pokrenete.

- Kajanje. Gubljenje vremena.

- Za sve što volite morate platiti neku cijenu.

- Sloboda vrijedi toga da bi se za nju borilo.

- Zlo, koje je čovjek učinio, često nadživi njega samog.

 

 

Najpoznatija djela:

“Ubistvo Rodžera Akrojda”,

“Leš u sarkofagu”,

“Ubistvo u Orijent ekspresu”,

“Deset malih crnaca”,

“Vašar zločina”,

“Nikotin”,

“Tajna zamka Čimniz”,

“Tajna sedam brojčanika”,

“Otvorenih karata”

“Ubistvo u Mesopotamiji”

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana