Na današnji dan u Nirnbergu izrečene kazne nacistima

Srna
Na današnji dan u Nirnbergu izrečene kazne nacistima

BIJELjINA- Međunarodni vojni sud u Nirnbergu, poslije desetomjesečnog proseca, osudio je na današnji dan 1946. godine na smrt vješanjem 12 njemačkih nacističkih vođa zbog ratnih zločina u Drugom svjetskom ratu, trojicu na doživotnu robiju, a četvoricu na zatvorske kazne od 10 do 20 godina.

To je bio kraj jednog velikog procesa u kojem je pregledano 2.630 dokumenata i saslušano 270 svjedoka, a sve je snimljeno na 27.000 metara magnetofonske trake i na 7.000 gramofonskih ploča.

Bio je to prvi slučaj da je presudu izrekao jedan međunarodni vojni sud.

Hitlerova vrhuška našla se pred licem pravde upravo u Nirnbergu, gradu kongresa i propagandnih parada nacista. I to ne zato što je izgubila rat, već zato što ga je započela.

Pravno gledano, ovaj proces bio je nešto novo. Bez saglasnosti saveznika oko usklađivanja različitih pravnih sistema pobjedničkih sila, proces u Nirnbergu ne bi bio moguć.

Ideja o suđenju vodećim nacistima potekla je od SAD. Amerikanci su bili pokretačka snaga jer su još usred rata imali saznanja tajnih službi o zločinima koje su počinili Nijemci i njihovi saveznici u Istočnoj Evropi.

Robert Kempner, jedan od tužilaca, prije početka procesa dugo se bavio pitanjem kako će ti zločini uopšte moći biti dokazani.

Ispostavilo se da iznošenje dokaza nije bilo problem jer su nacisti birokratski pedantno vodili zapisnike svojih nedjela.

Sovjetski lider Josif Visarionovič Staljin je, navodno, još 1943. godine na Teheranskoj konferenciji pobjedničkih sila glasao za opciju da se 50.000 najvažnijih nacista jednostavno pobije.

U Nirnbergu se sudilo i za zločin protiv mira, dakle onima koji su doveli do ratnih strahota.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana