Ksenija Atanasijević - prva žena doktor nauka u Srbiji

Bila je filozof, prevodilac i prva žena docent u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevini Jugoslaviji).

Diplomirala je čistu filozofiju sa klasičnim jezicima. Prevela je klasična filozofska djela, pisala studije, metafizičke i etičke rasprave, te popularne članke.

Između dva svjetska rata bila je docent Univerziteta u Beogradu. Prevodila je djela Aristotela, Platona, Spinoze i Adlera.

Ksenija Atanasijević važi za prvu srpsku feministkinju.

Zbog patrijarhalne sredine, vjerovalo se da Ksenija Atanasijević neće izdržati torturu koja joj se sprema na Univerzitetu u Beogradu. Čitav krug profesora, okomio se na nju i smišljao profesionalne i privatne afere.

Optužili su je da je plagijator. Na osnovu toga, organizovali su glasanje za izbacivanje Atanasijevićeve sa Univerziteta.

Profesor i pravnik Živojin M. Perić branio je Kseniju Atanasijević i upozorio da su ta glasanja sasvim nezakonita.

Punih osam godina Ksenija Atanasijević bezuspješno je tražila pravdu i zaštitu. U međuvremenu, Enciklopedija Britanika uvrstila je u svoje odrednice njen doktorski rad o Đordanu Brunu kao relevantnu literaturu za shvatanje misli ovog velikog načunika.

U Beogradu, za vrijeme Drugog svjetskog rata, Ksenija Atanasijević odbija da potpiše čuveni Apel beogradskih intelektualaca o tome da se nastavi raditi za vijeme okupacije.

Ona je pisala protiv nacionalizma i branila Jevreje, pa je Gestapo hapsi. Poslije završetka rata, hapse je i nove vlasti.

Jedan od njenih kolega Dušan Nedeljković, dekan Filozofskog fakulteta i predsjednik Komisije za ratne zločine čak je tražio smrtnu kaznu za Kseniju Anastasijević.

Izašla je iz zatvora lišena građanskih prava, a sve njene knjige stavljene su na listu zabranjenih.

Ona nastavlja anonimno da radi i priprema treći tom svog životnog djela "Filozofski fragmenti". Taj rukopis nije nikada pronađen i danas se smatra izgubljenim.

Na osnovu svega što je uradila, danas se ocjenjuje da je Ksenija Atanasijević tvorac originalnog i cjelovitog filozofskog sistema.

Ksenija Atanasijević bila je najveća žena mislilac među Srbima svog doba, čija je glavna tema problem zla u pojedincu i društvu. Dobijala je zvanične pozive da predaje u Americi, ali ostala je u Beogradu, gdje je umrla 1981. u 88. godini. Sahranjena je na beogradskom Novom groblju.

Stara porodična grobnica Ksenije Anastasijević postoji samo u arhivskom registru. Grobno mjesto je prekopano i prodato novim vlasnicima, a sve grobne ploče uništene.

Kako je privatna porodična grobnica uništena krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, više nema nikakvih njenih "zemnih ostataka" i obilježja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.