Jovan Cvijić, utemeljivač geografije u Srbiji

nacionalna geografija
Foto: printskrin

Jovan Cvijić je bio jedan od najistaknutijih i najsvestranijih srpskih naučnika, svakako najpopularniji naučnik svoga doba na Balkanu i istovremeno, jedan od najpoznatijih geografa na svijetu.

Bio je osnivač Srpskog geografskog društva, predsjednik Srpske kraljevske akademije (sada Srpska akademija nauka i umjetnosti), profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu.
Prilikom osnivanja Beogradskog univerziteta 1905, bio je među prvih osam redovnih profesora koji su zatim birali cijeli ostali nastavni kadar.

Osim geografijom kao primarnom oblašću izučavanja, bavio se i geologijom – geomorfologijom, tektonikom, paleogeografijom, neotektonikom – ali i etnografijom, antropologijom i istorijom.
Ostao je upamćen kao utemeljivač geografije u Srbiji. Čitav život posvetio je proučavanju Srbije i Balkanskog poluostrva, putujući skoro svake godine po Balkanu.

Jovan Cvijić je rođen 12. oktobra 1865. godine u Loznici. Po završetku gimnazije, želio je da studira medicinu u inostranstvu, međutim loznička opština nije mogla da stipendira njegovo školovanje.

Zbog toga je odlučio da upiše Prirodno-matematički odsjek Velike škole u Beogradu, a odmah zatim i studije fizičke geografije i geologije na Bečkom univerzitetu, kao državni pitomac, gdje je već 1893. godine doktorirao sa tezom "Das Karstphänomen". Ovaj rad je kasnije preveden na više jezika (kod nas "Karst", 1895), a zahvaljujući njemu Cvijić se u svijetu smatra utemeljivačem karstologije, o čemu svjedoče i mnoge moderne studije.
Britanski naučnik Arčibald Giki je napisao da ovo predstavlja "zastavničko djelo" nauke.

Preko trideset godina je putovao kroz naše krajeve, što je rezultiralo brojnim radovima i utemeljenjem "antropogeografske škole".
Ono što je karakterisalo njegov naučni rad jeste uticaj klime i reljefa na građu (morfologiju čoveka), naglašavajući praktično među prvima da je čovjek ekosenzibilno biće.

Osnovao je Geografski zavod Filozofskog fakulteta 1893. godine i bio njegov upravnik od osnivanja do 1927. godine. Zajedno sa grupom geografa i prirodnjaka, osnovao je Srpsko geografsko društvo 1910. godine u Beogradu. Bio je predsednik ovog društva od osnivanja do svoje smrti. Bio je dva puta rektor Beogradskog univerziteta 1906/07 i 1919/20 godine.Postao je naučnik svjetskog glasa i dobio je mnoga priznanja. Dopisni član Srpske kraljevske akademije postao je 1896. godine, a redovni član 1899. godine. Postavljen je ukazom za predsjednika Srpske kraljevske akademije, 12. aprila 1921. godine. Na ovom položaju bio je do svoje smrti 1927. godine.

Osim toga bio je dopisni član Akademije nauka SSSR, Jugoslovenske akademije nauka i umjetnosti, Učenog društva Parnasos iz Atine, počasni doktor Sorbone i Češkog univerziteta u Pragu. Bio je počasni član mnogih geografskih, etnografskih, prirodnjačkih i drugih društava širom svijeta (Petrograd, Budimpešta, Bukurešt, …).

Dobitnik je Zlatne medalje Kraljevskog geografskog društva u Londonu, Zlatne medalje Conrad Brun i Srebrne medalje Eugen Potron Geografskog društva u Parizu, kao i Medalje Gauthiot Društva za ekonomsku geografiju u Parizu, i mnogih drugih priznanja.Poslije duže bolesti, Jovan Cvijić je umro u Beogradu, 16. januara 1927. godine. Muzej posvećen ovom velikanu srpske nauke nalazi se u Beogradu.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana