Godišnjica smrti Jovana Cvijića

Agencije
Godišnjica smrti Jovana Cvijića

Danas se navršilo 93 godine od smrti poznatog srpskog naučnika i utemeljivača srpske geografije, akademika Jovana Cvijića, osnivača antropogeografije i geomorfologije.


Cvijić je umro u Beogradu, gdje je i sahranjen u Aleji velikana.

Cvijić je bio predsjednik Srpske kraljevske akademije od 1921. godine do smrti i počasni doktor više inostranih univerziteta i akademija, osnivač Srpskog geografskog društva, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, počasni doktor Univerziteta Sorbone i Karlovog univerziteta u Pragu.

Cvijić je završio višu Prvu beogradsku gimnaziju u generaciji sa Miloradom Mitrovićem, Mihailom Petrovićem Alasom i drugim velikanima, o čemu je napisan roman i snimljen TV film "Šešir profesora Koste Vujića", a studirao je i doktorirao u Beču.

Jovan Cvijić se smatra osnivačem i pokretačem antropogeografsko-etnološke škole u Srbiji, koja čini polaznu osnovu najvećeg dijela istraživačkih radova u jugoslovenskim društvenim naukama 20. vijeka.

U svojim antropogeografskim istraživanjima Cvijić je izučavao migracije, seoska i gradska naselja, tipove kuća, materijalnu kulturu stanovništva u zonama pod različitim uticajima civilizacija, psihološke tipove i varijetete, narodnu nošnju i pokućstvo.

Istraživačkim radom, Cvijić se bavio oko 38 godina, pri čemu je išao na mnogobrojne ekspedicije po Balkanskom poluostrvu, Južnim Karpatima i Maloj Aziji, čiji su rezultat bila brojna naučna djela.

Nakon Prvog svjetskog rata Cvijić je doprinio određivanju političkih granica nove jugoslovenske države koristeći svoja naučna istraživanja kao argument u pregovorima.

Koristio je istraživanja iz područja demografije i antropogeografije. Prikupljena znanja koristio je da tačno omeđi prostore etničkog prostiranja južnoslovenskih naroda.

Na Mirovnoj konferenciji u Parizu, zahvaljujući njegovom zalaganju kao etnogeografa i zalaganju Mihajla Pupina, tada priznatog, uglednog naučnika i politički uticajnog čovjeka, određene su granice nove države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Tada je dogovoreno da novoj državi pripadnu Banat, Baranja, Dalmacija i Bledski trougao /Bled, Bohinj i Triglav/.

Cvijić je odigrao važnu i aktivnu ulogu u reformama školstva pomažući u osnivanju posebne katedre za etnologiju, a presudno je uticao na otvaranje pet novih fakulteta - Medicinskog, Poljoprivrednog i Bogoslovnog u Beogradu, Filozofskog u Skoplju i Pravnog u Subotici.

Cvijić je postao naučnik svjetskog glasa i dobio je brojna priznanja. Bio je član osam akademija nauka, šesnaest geografskih i prirodnjačkih društava i primio je 10 odlikovanja.

Cvijić je rođen u Loznici 11. oktobra 1865. godine u porodici Cvijića, ogranka Spasojevića iz pivskog plemena. Otac mu se zvao Todor Cvijić, porijeklom Hercegovac, odnosno Crnogorac iz oblasti Stara Hercegovina, iz plemena Pivljana, i bavio se trgovinom.

Majka Jovanova Marija /rođena Avramović/, bila je iz ugledne porodice iz mjesta Korenita, sela u oblasti Jadar koje se nalazi nedaleko od manastira Tronoša i Tršića, rodnog sela Vuka Karadžića.

Cvijić je doktorirao 1893. godine na Univerzitetu u Beču, a njegova doktorska teza pod nazivom "Karst" učinila ga je poznatim u svjetskim naučnim krugovima, tako da se u svijetu smatra utemeljivačem karstologije.

Nakon povratka iz Beča, marta 1893, postao je redovni profesor Filozofskog fakulteta Velike škole u Beogradu.

Jovan Cvijić je osnovao Geografski zavod Filozofskog fakulteta 1893. godine, prvu takvu ustanovu na Balkanu, i bio njegov upravnik od osnivanja do 1927. godine. Zajedno sa grupom geografa i prirodnjaka osnovao je Srpsko geografsko društvo 1910. u Beogradu.

Nakon ukidanja Velike škole, a od osnivanja Beogradskog univerziteta 12. oktobra 1905, Jovan Cvijić je postao jedan od osam prvih redovnih profesora na Univerzitetu.

U Beogradu 1947. godine Srpska akademija nauka i umetnosti osnovala je geografski institut koji od 1961. godine nosi naziv "Jovan Cvijić", dok veliki broj osnovnih škola i ulica u Srbiji nosi ime Jovana Cvijića.

U Beogradu se nalazi Memorijalni muzej Jovana Cvijića u njegovoj porodičnoj kući u Ulici Jelene Ćetković 5, u kojoj se nalazi legat Jovana Cvijića koji ima 1.476 predmeta, među su rukopisi, prepiske, bilježnice, fotografije, geografske karte, atlasi, knjige, umjetničke slike, lični predmeti...

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana