Dositeja u Beogradu dočekao Karađorđe

Srna
Dositeja u Beogradu dočekao Karađorđe

BIJELjINA - Veliki srpski prosvjetitelj Dositej Obradović /1742-1811/ stigao je na današnji dan 1807. godine u Beograd, a dočekali su ga najveći predstavnici Srba tog doba na čelu sa voždom Karađorđem Petrovićem.

Dositej je stigao tokom Prvog srpskog ustanka iz Zemuna, nakon putovanja u Beč, Pariz i London.

Mnogo Beograđana sišlo je na pristanište, a gradski topovi objavili su dolazak Dositeja, koji je ubrzo počeo veliki prosvjetiteljski rad u oslobođenoj Srbiji.

Organizovao je Veliku školu i bio prvi ministar prosvjete u Srbiji, a kad je umro 1811. godine ispraćen je svečanije nego iko u ondašnjem Beogradu.

U povorci za sandukom bio je i Karađorđe.

Dositej je sahranjen u porti Saborne crkve.

Uz sve svoje znanje, Dositej je bio popečitelj prosveštenija /ministar prosvjete/ u Praviteljstvujuščem sovjetu serbskom i autor svečane pjesme "Vostani Serbije".

Rođen je u rumunskom dijelu Banata - tadašnjem Austrijskom carstvu. Školovao se za kaluđera, ali je napustio taj poziv i krenuo na putovanja po cijeloj Evropi, gdje je primio ideje evropskog prosvjetiteljstva i racionalizma.

Ponesen tim idejama, radio je na prosvjećivanju svog naroda, prevodio razna djela među kojima su najpoznatije Ezopove basne, a potom je i sam pisao, prvenstveno djela programskog tipa, među kojima je najpoznatije "Život i priključenija".

Dositej je najpotpuniji i najizrazitiji predstavnik onog dijela srpskog naroda koji u racionalističkoj kulturi Zapadne Evrope vidi svoj uzor i ideal.

Kao učitelj i domaći vaspitač ili kao manastirski gost, obišao je gotovo cijeli Balkan i Malu Aziju, zatim Italiju, Njemačku, Francusku, Englesku, Austriju i Rusiju.

U Smirni je proveo tri godine kao đak čuvene grčke bogoslovske škole Jeroteja Dendrina. Na Krfu je dobro naučio grčki jezik, književnost i filozofiju.

Putovao je još u Pariz, London i Rusiju, gdje je bio pozvan za nastavnika.

Značajan događaj zbio se 1. septembra 1808. godine, kada je u Beogradu počela sa radom Velika škola. Na svečanom otvaranju Dositej je govorio O "dolžnom počitaniju k naukam" da bi već sutradan vrsni intelektualci onoga vremena Ivan Jugović, Sima Milutinović Sarajlija, Miljko Radonić i Lazar Vojinović započeli nastavu.

Prvi učenici su bili Karađorđev sin Aleksa, sinovi ostalih ustaničkih vođa Milenka Stojkovića, Jakova Nenadovića, Mladena Milovanovića, Vase Čarapića, zatim Vuk Karadžić, Lazar Arsenijević Batalaka i drugi koji će se kasnije, u razdoblju vladavine kneza Miloša Obrenovića, istaći u javnom životu i dati značajan doprinos razvitku obnovljene Srbije.

Dositej je aktivno učestvovao u pripremi zakona nove države, obavljao dužnost nadziratelja učilišta, a od 11. januara 1811. godine i dužnost prvog ministra prosvjete obnovljene Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana