Datum pogubniji od petka trinaestog: "Čuvaj se martovskih ida"

istorijskizabavnik.rs
Datum pogubniji od petka trinaestog: "Čuvaj se martovskih ida"

"Martovske ide" je u rimskom kalendaru bio naziv za 15. mart i na taj dan se u Rimu održavala svetkovina u čast boga Marsa koja je podrazumijevala i veliku vojnu paradu.

Rimljani nisu dane u mjesecu brojali redom već su ih određivali prema pojavi mladog mjeseca. Prvi dan u mjesecu je nazivan "kalende", a dani kada je mesec pun "ide".

U praksi, to je bio svaki 15. u mjesecu za mart, maj, jul i oktobar, a 13. za sve ostale mjesece u rimskom kalendaru.

Cezarove ide

Ipak, izraz "martovske ide" dobio je negativnu konotaciju po kojoj se i danas pamti tek nakon što je 15. marta 44. godine prije nove ere u Rimu ubijen car i vojskovođa, Gaj Julije Cezar.

Prema Plutarhu, prije samog atentata Cezar je od nekog vidovnjaka bio upozoren da mu prijeti opasnost na Martovske ide, ali je to upozorenje zanemario. Na putu ka Pompejevom teataru gdje će biti ubijen Cezar je, prema priči, sreo istog mudraca.

"Vidiš, Martovske ide su došle" podrugljivo je dobacio Cezar starcu.

"Da, došle su, ali još nisu prošle" odgovorio mu je vidovnjak.

Susret je dramatizovao Vilijam Šekspir u svojoj drami "Julije Cezar", odakle potiče i izreka koja se održala do današnjih dana: "Čuvaj se Martovskih ida".

Otada izraz "Martovske ide" služi da opiše opasnost ili nevolju koja prijeti i koja će se dogoditi u tačno određenom trenutku.

Kobne "ide"

Slučajno ili ne, tek "martovske ide" pokazale su se kobnim mnogo puta tokom zabilježene istorije. Na taj dan 1536. sultan Sulejman Veličanstveni je ubio svog velikog vezira i najboljeg prijatelja Ibrahim-paše.

Zatim, 1917. godine baš na današnji dan je abdicirao Nikola II Romanov, posljednji ruski car, a 1939. Hitlerovi nacisti su okupirali Češku, Slovačku i Moravsku, piše Istorijski zabavnik.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana