"Carski memorandum" uglednih Srba tokom austrougarske okupacije

Srna
Foto: Vikipedia

BIJELjINA - Dvorskoj kancelariji u Beču 7. decembra 1896. godine predat je "Carski memorandum" u kojem su predstavnici 14 srpskih autonomnih opština u tadašnjoj BiH izložili nepravde okupacione uprave, koja je pogazila sva prava Srba u crkvi i školi.

Car Franc Jozef Prvi je, sa negodovanjem, odbacio memorandum, a potpisnici su na razne načine proganjani.

Do 1902. podnesena su još tri memoranduma, ali su u devetogodišnjim pogađanjima i pregovorima iznevjerena narodna očekivanja.

Poznati sarajevski Srbin i dobrotvor Gligorije Jeftanović, zajedno sa drugim poznatim Srbima tog doba Mihailom Polit Desančićem i Đorđem Krasojevićem, sastavio je zahtjev poznat kao "Prvi carski memorandum“, kojim su Srbi tražili vjersku i školsku samoupravu.

Zatraženo je pravo na zvaničnu upotrebu srpskog imena, narodnog naziva za srpski jezik (koji su prethodno austrougarske vlasti izbacile iz upotrebe i zamijenjen je novim nazivom "bosanski", koji se nije održao), ćiriličnog pisma i srpskih narodnih simbola.

Trebalo je da Jeftanović, Desančić i Krasojević memorandum predaju lično Francu Jozefu Prvom, ali je, na zahtjev austrougarskog ministra finansija Benjamina Kalaja, car odbio da ih primi, pa su memorandum predali Dvorskoj kancelariji.

Austrougarske vlasti su na memorandum odgovorile ekonomskim bojkotom, pritiscima i zastrašivanjem.

Pošto je dobio podršku mitropolita Mihaila, u martu 1897, Jeftanović je, zajedno sa Vojislavom Šolom, lično Francu JozeFu Prvoim uručio "Drugi carski memorandum".

Na ovaj memorandum je austrougarski ministar finansija Benjamin Kalaj napravio carsko rješenje u kome se kaže da "povodom srpskih žalbi nije ništa pronađeno".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana