Beogradski zoološki vrta osnovan prije 85 godina

Srna
Foto: Ilustracija

BEOGRAD- U Beogradu je prije 85 godina, na Petrovdan, osnovan zoološki vrt.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić rekao je da je na današnji dan tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić poklonio zoološki vrt Beogradu.

"Pre korone, 2019. godine, imali smo više od 450.000 posetilaca godišnje i taj broj govori da ovo gradsko preduzeće dobro funkcioniše. Danas ljudi mogu da vide više od 1.000 životinja, odnosno 250 vrsta", rekao je Radojičić za TV K1.

On je podsjetio da se zoološki vrt razvija u dva pravca, tako što unapređuje uslove u kojima radi, kao i realizacijom edukativnih sadržaja.

U prethodne tri godine, naveo je on, u okviru Beo zoo-vrta renoviran je prostor za medvjede, preuređen je značajni dio staza i otvoren je novi dio zoo-vrta predviđen za djecu, a zoo-vrt je dobio i nove stanovnike i to pingvine, hijene, alpake, bijele vukove.

"U okviru Beogradskog zoološkog vrta su organizovane razne priredbe i edukativne radionice za decu. Naš zajednički plan je da se prostori dalje unapređuju, kao i da sadržaji budu prošireni radionicama i razgovorima o prirodi i zaštiti životne sredine", rekao je gradonačelnik Beograda.

Direktor Beogradskog zoološkog vrta Srboljub Aleksić podsjetio je da će danas, povodom jubileja, biti omogućen besplatni ulaz za svu djecu uzrasta do 15 godina.

Beo zoo-vrt, poznat i kao "Vrt dobre nade", je gradski zoološki vrt grada Beograda, koji se nalazi u okviru beogradske tvrđave, tačnije na prostoru Malog Kalemegdana.

Osnovan 12. jula 1936. godine, to je najstariji i najveći zoološki vrt u Srbiji.

Ovu gradsku znamenitost osnovao je još 1936. tadašnji gradonačelnik Vlada Ilić, koji je zemljište na Kalemegdanu, od oko tri hektara, za potrebe vrta darovao svojim sugrađanima.

Zoološki vrt danas se prostire na površini od skoro sedam hektara, a u njemu stanuje oko 2.000 životinja, odnosno oko 270 životinjskih vrsta.

Izgledu vrta doprinose i razni objekti, česme, fontane, Galerija skulptura u drvetu, vrtić za prinove "Bebi zoo-vrt" i još mnogo toga.

U vrtu se nalazi i spomenik šimpanzi Samiju, jednom od "heroja vrta", kao što su i aligator Muja, pas Gabi...

Gabi je bila ženka njemačkog ovčara koja je spasila noćnog čuvara od odbjeglog jaguara. Zbog svog podviga i šrikog publiciteta, koji je nakon toga dobila, u vrtu joj je posvećen spomenik.

Sami je bio mužjak šimpanze, prvi svoje vrste koji je stigao u zoo vrt 1988. godine. Samo mjesec dana nakon njegovog dolaska, Sami je pobjegao i tumarao okolnim ulicama sve dok ga najpoznatiji od direktora zoo-vrta Vuk Bojović nije umirio riječima - "Hajde Sami, idemo kući".

Bojović ga je zatim i pored prisustva policije, svojim kolima prevezao nazad u zoo-vrt.

Sami je imao još jedno bjekstvo dva dana nakon prethodnog, da bi 1992. godine uginuo od infarkta creva.

I u Samijevu čast je podignut spomenik, dok je njegov metalni kavez bio izložen u vrtu dugi niz godina.

Američki aligator Muja je zvanično najstariji živi aligator na svijetu. On je 1937. godine stigao u Beograd iz jednog zoološkog vrta u Njemačkoj.

Beo zoo vrt je poznat po svojoj kolekciji bijelih životinja, prvenstveno bijelih lavova, koji su 2005. godine došli iz nacionalnog parka Kruger u Južnoafričkoj Republici.

Tokom Drugog svjetskog rata Vrt je dva puta bombardovan, prvo 1941. godine bombardovali su ga njmački fašisti, a zatim i saveznici 1944. godine.

Skoro cijeli životinjski fond je tada uništen, a zbog razaranja i drastično smanjenog broja eksponata, površina Vrta se poslije rata svela na oko sedam hektara, koliko i danas zauzima.

Među rijetkim životinjama koje su preostale nakon bombardovanja nalazili su se nilski konj Buca i aligator Muja, koji je i danas u životu.

Beogradski zoološki vrt je nakon osnivanja više puta ugostio i članove kraljevske porodice Karađorđević.

Kraljica Marija je sa kraljevićima Tomislavom i Andrejom vrijeme namijenjeno razonodi često provodila upravo u Vrtu, a mladi kralj Petar Drugi se prilikom posjeta redovno interesovao za dalje planove i izgradnju.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana