Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH: Štetu od korone sabiraćemo i 2021. godine
Ekonomija BiH, koja je godinama suočena s problemima, sada se nalazi pred novim izazovom koji se ogleda u usporenosti privrede i već vidljivim zabrinjavajućim posljedicama zbog pada aktivnosti i masovnog gubitka radnih mjesta, kaže u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
- Šansa za domaću privredu zaista postoji ako shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta, koje bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike - naglasio je Vuković.
GLAS: Koliku štetu je pandemija virusa korona nanijela privredi u BiH?
VUKOVIĆ: Šteta koja je nanesena privredi BiH mogla bi se okarakterisati kao nešto što bismo mogli nivelirati do 2022. godine. Već nanesena šteta se ogleda u smanjenom izvozu, mnoge firme su izgubile partnere jer isporuke nisu nastavljene.
GLAS: Koje djelatnosti su pretrpjele najveću štetu?
VUKOVIĆ: Borba protiv nevidljivog virusa znatno je promijenila sve životne aktivnosti, društvene odnose, ekonomske procese, novčane tokove, planiranje budućnosti, pa su samim tim i svi sektori pogođeni nastalom situacijom. Svijetla tačka je agroindustrija, kojoj BiH treba da posveti više pažnje u budućnosti. Uslužni sektor, turizam i industrija naslonjena na auto-industriju snose najveće posljedice zbog neizvjesne budućnosti i nepredvidivog vremena oporavka.
GLAS: Što je vlast mogla da uradi, a nije, kako bi šteta po privredu bila manja?
VUKOVIĆ: Naši privrednici su ti koji treba da ocijene mjere koje je država preuzela s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica, kao i to da li je adekvatno reagovala na aktuelnu situaciju. Neke od mjera su preuzete vjerovatno kasno i nedovoljno dobro. Moramo pomoći poslodavcima da sačuvaju radna mjesta. Jedini pravi put je preduzimanje mjera od strane vlada i s tim se već počelo. Moraćemo uskoro donijeti i dugoročne mjere. Stvari su komplikovane. Cijeli svijet je pogođen pandemijom. Moramo biti spremni na to da će ovo sve trajati, ali moramo biti spremni i da preduzimamo mjere da smanjimo posljedice, koje je već sada vrlo teško zaustaviti. Definitivno možemo već sada preduzeti mjere koje će dovesti do bržeg ekonomskog oporavka. Glavni spoljni rizik za BiH je spor ekonomski rast u EU i političke tenzije u regionu, a unutrašnji otežano sprovođenje usvojenog društveno-ekonomskog programa, posebno u oblastima infrastrukture, energetike i transporta.
GLAS: Koje mjere bi trebalo sprovesti u idućem periodu da bi se koliko-toliko ojačala domaća privreda?
VUKOVIĆ: Neophodna je prije svega politička stabilnost. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu. Treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora. Paketi fiskalnih mjera, oba entiteta, koje su usvojene imaju za cilj pomoć realnom sektoru i stanovništvu. Ovakve mjere, s druge strane, za posljedicu imaju rast javnog duga. Međutim, ove mjere su kratkoročnog karaktera i razmjere nastajuće krize neće biti moguće riješiti tim mjerama, niti sredstvima pomoći Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), već isključivo rastom potrošnje i stvaranjem nove vrijednosti. Nadležne institucije treba da budu spremne da pomognu pojedincima da nađu posao, olakšaju pristup kreditima, te osiguraju podršku preduzećima da obnove svoje poslovanje. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih finansija. Pad proizvodnje i potrošnje vodiće smanjenju PDV-a, akciza i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivaće obim doprinosa za PIO i zdravstvo. Budžeti će morati preuzeti veći dio isplata penzija od planiranih u 2020. godini. Tokom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru loš. Pažnju treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru.
Oporavak
GLAS: Koliko će biti potrebno privredi BiH da se oporavi od tih posljedica?
VUKOVIĆ: BiH, kao izvozno orijentisana i uvozno zavisna zemlja, nema sistem koji bi je zaštitio od spoljnih uticaja, zbog čega je i teško prognozirati opravak tržišta BiH bez analize na globalnoj ekonomskoj sceni. Ako ne bi bilo drugog talasa pandemije i granice ostanu otvorene, BiH bi već iduće godine mogla očekivati blagi oporavak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
