Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci: Inžinjeri elektrotehnke najlakše do posla

Dragana Keleč
Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci: Inžinjeri elektrotehnke najlakše do posla

Nema dileme da omladina još može veoma brzo naći posao ako završi tehničke nauke, a među njima je najlakše do posla doći sa diplomom elektroinženjera, zbog čega treba da se upisuju na te studije.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" rektor Univerziteta u Banjaluci Stanko Stanić.

- Posao brzo pronalaze i inženjeri mašinstva, a može se očekivati i da će građevinska industrija izaći iz krize, kako bi se brže zapošljavali inženjeri geodezije i građevinarstva - istakao je Stanić i dodao da su na tržištu potrebni i oni koji završavaju matematiku i fiziku.

* GLAS: Aktuelna je upisna politika na fakultetima. Kada se može očekivati da će biti objavljen konkurs za upis studenata u novu akademsku godinu?

STANIĆ: Konkurs se priprema i ove sedmice imamo zajednički sastanak sa kolegama iz Univerziteta u Istočnom Sarajevu, s obzirom na to da objavljujemo zajednički konkurs za upis brucoša. Očekujemo da bi on trebalo da izađe već iduće sedmici, a u julu bi trebalo da budu održani kvalifikacioni ispiti. Vlada RS je donijela odluku da se na Univerzitetu u Banjaluci upiše 3.461 student na 16 fakulteta, od kojih je na budžetu 1.252, samofinansirajućih 1.687, stranih državljana 171 i 327 vanrednih studenata. To je otprilike isti broj za koji smo i lani tražili odobrenje za upis i tada smo upisali najviše studenata do sada.

* GLAS: Ove godine na pojedinim studijskim programima na javnim fakultetima trebalo bi da bude upisan manji broj studenata kako bi se spriječio suficit. Kako to komentarišete i da li bi isto trebalo da učine i privatni fakulteti?

STANIĆ: Vlada Srpske je donijela oduku da bude smanjen broj studenata koji će se upisati na pravnim, ekonomskim, učiteljskim studijima i fakultetima fizičkog vaspitanja i sporta. To je bio jedan od elemenata usklađivanja sa potrebama na tržištu rada, s obzirom na to da u ovim oblastima postoji suficit i da mnogi koji završe te studije moraju dugo čekati na posao. Sa našeg Univerziteta uvijek je bilo insistiranja da Vlada mora voditi računa o upisu i kvotama upisa, kako na državnim, tako i na privatnim fakultetima, prosto iz razloga jer ona mora voditi odgovarajuću politiku zapošljavanja omladine bez obzira na to sa kog fakulteta oni dolaze. Ako se ograničava broj studenata koji se upisuju na državnim fakultetima na određenim studijskim programima, po istom principu to mora biti i na privatnim fakultetima.

* GLAS: Ako se uzme u obzir broj nezaposlenih i broj svršenih studenata, koja su to i dalje deficitarna zanimanja i kako afirmisati mlade da ih upisuju?

STANIĆ: Činjenica je da u posljednjih pet-šest godina Ministarstvo prosvjete i kulture RS zajedno sa javnim univerzitetima čini sve napore da se upisna politika kreira vodeći računa o potrebama tržišta rada za određena zanimanja. Činjenica je i da je veoma teško voditi tu politiku usklađivanja iz prostog razloga zbog stanja u privredi i na tržištu rada, kojeg uslovno i nema, pa se i postavlja pitanje - koja su to zanimanja deficitarna. To je težak i složen odnos, ali ne samo kod nas, već i u širem okruženju. Prije pet-šest godina deficitarni su bili inženjeri geodezije, pa smo otvorili taj studij i te su potrebe zadovoljene. Nema dileme da omladina još može naći posao ako upiše i završi tehničke nauke, među kojima je najlakše do posla doći sa diplomom elektroinženjera, kao i inženjeri mašinstva. Kada su u pitanju inženjeri geodezije i građevinarstva, u očekivanju je da će građevinska industrija u budućem periodu izaći iz krize i da će se vratiti vrijeme kada su i oni brzo dolazili do posla. Oni koji završavaju matematiku i fiziku takođe dolaze brzo do posla i oni su deficitarni na tržištu.

* GLAS: Kako teče izgradnja četvrtog paviljona i da li će radovi biti završeni kao što je to ranije predviđeno?

STANIĆ: Prema ugovoru koji smo potpisali sa dobojskom firmom "Tigar", koja je izvođač radova, trebalo je da objekat bude završen za godinu. Objektivno taj objekat neće biti završen za godinu zbog toga što ugovorom nismo mogli predvidjeti ono što je viša sila i sve ono što nas je nedavno zadesilo. Obilne padavine u aprilu i maju prouzrokovaće da će radovi biti duži najmanje za mjesec i taj rok biće prolongiran. Ipak, sama činjenica da su radovi počeli i da je Vlada stala iza ovog projekta, govori da će četvrti paviljon sigurno biti završen i da studenti samo treba da budu strpljivi.

* GLAS: Resornog ministra ste na jednoj konferenciji zamolili da ponovo bude otvoreno pitanje hotela "Krajina" u Banjaluci, koji bi bio pogodan za studentski smještaj i on je obećao da će nastojati to riješiti. Da li je ispunio obećanje?

STANIĆ: Nismo kasnije o tome razgovarali sa resornim ministrom i tačno je da Univerzitet u Banjaluci od decembra 2006. godine pokušava doći do korišćenja tog objekta. Bićemo i dalje uporni i vjerujem da će resorni ministar učiniti sve što je u njegovoj moći kako bismo dobili na korišćenje taj hotel, koji bismo koristili za smještaj gostujućih profesora i najboljih studenata na master studijima i doktoratima.

* GLAS: Kad ste već pomenuli gostujuće profesore, koliko ih ima Univerzitet u Banjaluci, i da li RS ima potencijala u kadru koji bi ih mogao zamijeniti?

STANIĆ: Problem gostujućih profesora nije više problem Univerziteta u Banjaluci kao nekada. Većina naših studijskih programa ima više od 90 odsto vlastitog kadra. Najviše nastavnika u dopunskom radnom odnosu imamo iz Kliničkog centra Banjaluka, čiji ljekari drže nastavu našim studentima i njih i ne smatramo gostujućim profesorima. Međutim, imamo i gostujućih profesora iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije i sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ali to je veoma mali broj i nismo više opterećenim finansijskim izdacima za njihov rad.

* GLAS: Koliki su ti finansijski izdaci za gostujuće profesore?

STANIĆ: Oko 300.000 maraka… toliko su iznosili prošle godine.

* GLAS: Kada su u pitanju drugi ciklusi studija, hoće li biti uvođenja novih odsjeka i kojih? Kolika je zainteresovanost za upis na njih?

STANIĆ: U idućoj akademskoj godini biće povećan broj studijskih programa za upis na master studije. Tačnije, one studijske programe koje imamo za prvi ciklus imamo i za drugi, a od resornog ministarstva smo dobili odobrenje za upis na sve studijske programe. Naravno, to ne znači da ćemo tražiti upis na svim njima, već samo na onima gdje bude dosta zainteresovanih kandidata. Iduće godine biće novi studijski program iz bezbjednosti, čime će se dati mogućnosti kandidatima koji završavaju Visoku školu unutrašnjih poslova da nastave svoje školovanje.

* GLAS: Ranije se mnogo polemisalo o korupciji u visokom obrazovanju? Koje se trenutno mjere o tom pitanju sprovode?

STANIĆ: Prije dvije godine posebno je bila aktuelizovana priča o kriminalu i korupciji na Univerzitetu. To je tada više bilo isforsirano nego objektivno, ali uvijek sam govorio, i najmanja pojava je zlo protiv kojeg se moramo boriti. Tada je Univerzitet usvojio poseban program za borbu protiv korupcije, gdje smo formirali i Komitet u koji su ušli po jedan profesor ili asistent sa svakog fakulteta i studenti i oni rade na realizaciji tog programa.

* GLAS: Šta je taj Komitet do sada uradio? Imaju li neki izvještaji o njegovom radu i kome ih dostavlja?

STANIĆ: Komitet svoje izvještaje dostavlja Senatu Univerziteta i očekujemo da krajem ovog semestra dobijemo izvještaje šta je do sada uradio.

Poplave

* GLAS: Studenti i Univerzitet su se već uključili da pomognu nastradalima od poplava. Hoće li biti još nekih akcija i kojih?

STANIĆ: Studenti su se u okviru svojih brigada stavili na raspolaganje stanovništvu u ugroženim područjima, što je za svaku pohvalu, dok je Upravni odbor Univerziteta donio odluku da svaki fakultet izdvoji po 5.000 maraka. Donesena je i preporuka zaposlenima da administrativno osoblje od svoje aprilske plate izdvoji pet odsto, a profesori i asistenti najmanje deset odsto.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana