Predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković: Neznanje plaća zastarjele dugove

Istakao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Pokreta potrošača RS Dragutin Bošković i dodao da je ipak posljednjih godina napravljen veliki napredak u upoznavanju potrošača sa njihovim pravima.

* GLAS: Da li se do sada pokazalo korisnim postojanje Pokreta potrošača?

BOŠKOVIĆ: Postojanje Pokreta potrošača, kao i preostalih sedam udruženja za zaštitu potrošača u RS veoma je korisno. Osnovni zadaci ovih nevladinih organizacija su informisanje potrošača o njihovim pravima, edukacija potrošača kako da prava realizuju, pružanje savjeta i stručne pomoći potrošačima kada imaju nesporazume, sporove sa trgovcima ili davaocima usluga. Pokret je aktivno učestvovao u kreiranju Zakona o zaštiti potrošača BiH, kao i u izradi Zakona o zaštiti potrošača u RS. Godišnje smo izdavali jednu ili dvije brošure i priručnike koji su obrađivali razne teme iz oblasti zaštite potrošača. Učestvovali smo na velikom broju međunarodnih skupova nacionalnih organizacija potrošača.

* GLAS: Kakav ste Vi stekli utisak, znaju li potrošači u RS svoja prava i način na koji mogu da ih ostvare?

BOŠKOVIĆ: Veliki broj potrošača i korisnika usluga, čak 60 odsto, nije upoznat sa svojim pravima, niti kako ih mogu zaštiti u slučaju da pretrpe materijalnu šetu lično ili članovi njihovog domaćinstva. Primjer gdje potrošač najčešće pogriješi: Ako kupi neki proizvod za koji ustanovi da je neispravan ili se nakon kupovine brzo pokvari, potrošač ide kod trgovca da se žali i to usmeno. Ako se radi o elektronskom uređaju ili aparatu za domaćinstvo, trgovac će uputiti potrošača da aparat odnese u servis na popravku. Ovdje je potrošač napravio dvije greške. Za uređaj sa nedostatkom reklamacija se trgovcu prijavljuje u pisanom obliku, s tim da kopiju reklamacije, čije je primanje ovjerio trgovac, mora uzeti i čuvati. Drugo, kupovinom nekog proizvoda potrošač je sklopio ugovor sa trgovcem i nema nikakvih obligacionih odnosa sa servisom. Potrošač ne mora prihvatiti nošenje proizvoda u servis već može da traži od trgovca novi ispravan proizvod ili da mu trgovac odmah vrati novac.

* GLAS: Na šta se potrošači najčešće žale, sa kojim problemima se susreću? Da li su se građani žalili na prevare i manipulacije kojima trgovci pokušavaju da ih prevare?

BOŠKOVIĆ: Potrošači se najčešće žale na kvalitet centralnog grijanja, usluge elektrodistribucije i telekoma, ali ima i mnogo žalbi i na nekorektno i nezakonito ponašanje trgovaca kod reklamacije proizvoda sa nedostatkom. Znamo i da je moguće manipulisati cijenama kod rasprodaja i akcija, jer kupac ne zna koja je bila stvarna cijena prije prodaje, nije bilo žalbi na manipulacije i prevare. Imamo mnogo pritužbi da su na artiklu, na prodajnom mjestu, istaknute jedne cijene a na kasi kada se plaća druge, po pravilu veće. Obrazloženja trgovaca za ovu pojavu su različita, ali prema zakonu važeća cijena je ona koja se nalazi na proizvodu, a ne ona koja se nalazi u datoteci kase.

* GLAS: Koja su to prava potrošača na koja se građani mogu pozvati?

BOŠKOVIĆ: Osam prava potrošača definisano je Zakonom o zaštiti potrošača u RS, a Zakon se može dobiti u kancelariji Pokreta i drugih udruženja za zaštitu potrošača, kao i na sajtu Ministarstva trgovine i turizma.

GLAS: Kakva su prava potrošača kada je u pitanju zastarijevanje duga za komunalne, telefonske i usluge elektrodistribucije?

BOŠKOVIĆ: Zastarijevanje duga za usluge od opšteg ekonomskog interesa, kao što su komunalne usluge, usluge elektrodistribucije, telekomunikacione usluge i sve one koje se plaćaju mjesečno, nastaje za sve starije od 12 mjeseci od dana kada davalac usluge preda tužbu nadležnom sudu. Davalac usluge kopiju tužbe treba dostaviti tuženom potrošaču, ali, pošto davaoci usluga to ne rade, dešava se, zbog sporosti suda, da potrošač dobije presudu da plati dug poslije više godina od datuma pokretanja tužbe. Od toga štetu imaju i potrošač i tužilac. Pošto sud ne ispituje zastarjelost, potrošač dobije izvršnu presudu da plati čitav dug i sudske troškove. U takvom slučaju potrošač mora odmah da se kod suda pozove na zastarjelost duga starijeg od 12 mjeseci od dana tužbe.

* GLAS: Prema Vašem mišljenju da li je trenutno stanje zaštite potrošača u RS na zadovoljavajućem nivou? Koje promjene bi trebalo uvesti? Na koji način se stanje može poboljšavati?

BOŠKOVIĆ: Zaštita ekonomskih interesa i prava potrošača je zadovoljavajuća u mjeri koju omogućava ekonomska situacija, socijalna pravda, sistem vrijednosti i poštovanje zakona u RS. Sa sadašnjom zaštitom prava potrošača ne možemo biti potpuno zadovoljni, ali je u Srpskoj za posljednjih deset godina napravljen veliki pomak u upoznavanju potrošača sa njihovim pravima. Prije deset godina potrošači su nam se vrlo rijetko obraćali za pomoć, dok danas imamo pet ili šest poziva dnevno.

* GLAS: Kakvo je stanje zaštite potrošača kod nas u odnosu na zemlje regiona?

BOŠKOVIĆ: Pokret potrošača ostvaruje saradnju sa nacionalnim i regionalnim organizacijama iz našeg okruženja, naročito iz Srbije, Hrvatske i Makedonije, pa donekle i Crne Gore. Možemo reći da su potrošači u navedenim zemljama nešto bolje zaštićeni, jer vlade tih zemalja izdvajaju znatno više novca za ovu namjenu. Udruženja potrošača u RS postoje i relativno dobro rade zahvaljujući velikoj podršci Ministarstva trgovine i turizma.

* GLAS: Koje su dužnosti i odgovornosti potrošača, čega potrošač mora da se pridržava da bi mogao biti zaštićen?

BOŠKOVIĆ: Dužnosti potrošača su da poznaje svoja prava kao i načine njihove realizacije. Potrošač se mora pridržavati odredaba svih zakona koji na neki način definišu prava i odgovornosti potrošača i korisnika usluga.

* GLAS: Koliki grant godišnje dobijate od Vlade RS?

BOŠKOVIĆ: Ministarstvo trgovine i turizma RS do sada je na godišnjem nivou davalo po 4.800 KM za pokriće režijskih troškova i to svakom udruženju u RS koje je registrovano kod ovog ministarstva. Izdvajalo se i za projekte organizacija. Pokret potrošača, kao organizacija od posebnog javnog interesa za Republiku, u 2014. dobio je i oko 10.000 KM od Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, a u okviru tih sredstava urađen je projekat - brošura na temu "Buka i zdravlje".

Crna lista

* GLAS: Postoji li neka crna lista proizvođača i trgovaca sa kojima su potrošači imali loša iskustva?

BOŠKOVIĆ: Takva lista kod nas ne postoji. Kada potrošač primijeti manipulaciju cijenom ili kvalitetom proizvoda, treba da se obrati za pomoć najbližem udruženju potrošača ili inspekciji. Kako bi izbjegli da budu prevareni, građani prilikom kupovine nekog proizvoda obavezno treba da pročitaju deklaraciju. Ukoliko je ona nečitka ili nerazumljiva, takav proizvod se smatra higijenski neispravnim i ne smije se prodavati. Takođe, ako trgovac ne zna da da obavještenja potrošaču o proizvodu koja potrošač traži takav proizvod trgovac ne smije prodavati.

Osnivanje

Pokret potrošača Republike Srpske osnovan je 1997. kao udruženje građana s ciljem zaštite ekonomskih interesa i prava potrošača koje je usvojila Generalna skupština UN.

U vrijeme kada je pokret osnovan u BiH nije postojala nijedna nevladina organizacija koja se bavila zaštitom potrošača niti je postojao zakon kojim su štićena njihova prava. Neka od prava bila su regulisana Zakonom o obligacijama i Zakonom o trgovini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.