Nebojša Radmanović za “Glas Srske”: Izbor članova CIK-a crna mrlja odlazećeg saziva

Žarko Marković
Nebojša Radmanović za “Glas Srske”: Izbor članova CIK-a crna mrlja odlazećeg saziva

Protekle četiri godine u Parlamentu BiH ostaće obilježene lošim odnosima među onima koji su formirali vlast na zajedničkom nivou, što je u velikoj mjeri uticalo i na rad Predstavničkog doma. Logično bi bilo da se, kako godine prolaze, lakše dogovaramo, međutim, na sceni smo imali potpuno obrnutu situaciju. Ne samo četiri, već gotovo osam godina ovdje sve ide od lošeg ka gorem, a u posljednjoj godini je to kulminiralo.

Rekao je to u intervjuu za “Glas” predsjedavajući Predstavničkog doma Nebojša Radmanović. Osvrnuvši se na protekle četiri godine mandata dodao je da su neutemeljene optužbe da ovaj dom nije imao rezultate. Ističe da su mogli biti i bolji, ali da je zbog ukupnog stanja u zemlji bilo izuzetno teško raditi.

- Nije teško dokazati da je najjača bošnjačka stranka odgovorna za sve što se događalo. Kad vidite šta rade neki njihovi ministri, jasno je da to nije BiH kakva bi trebalo da bude. To se sve manifestuje na parlament, koji ima svoje specifičnosti, vlast i opoziciju. I ranije je bilo neprincipijelnih koalicija, ali u ovom mandatu je to bilo posebno izraženo. Imali smo nevjerovatno pokazivanje snage jednog dijela poslanika koji su djelovali mimo većine iz dva konstitutivna naroda. Dešavalo se da uopšte ne bude bitno šta misli pet poslanika iz HDZ-a BiH koji su legitimni predstavnici hrvatskog naroda niti šta misli devet poslanika iz RS koji su bili većina - istakao je Radmanović.

GLAS: Te “ad hok” većine od tačke do tačke obilježile su rad parlamenta u proteklom mandatu, a najviše pažnje privukao je izbor članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Koje su posljedice takvog načina rada?

RADMANOVIĆ: To je crna mrlja na ukupnu političku priču u BiH kojoj je kumovao i dio međunarodnih predstavnika. Sarajevska većina sa manjinom iz Srpske formirala je novi saziv CIK-a, a onda su počeli da govore da je to vanstranačko tijelo. U suštini, obrnuto je. Sad je jasno da su u CIK-u ljudi iz SDA, SDS-a, PDP-a, jedan iz HDZ-a i još jedan Hrvat. Zašto kažem da je tome kumovao dio međunarodne zajednice? Pa stranci očigledno stalno rade na tome da ovdje budu napravljene institucije koje su iznad svih, zakona i Ustava. Takav je Ustavni sud, a to sada rade i sa CIK-om. Na jednoj sjednici, dopunom dnevnog reda i neprincipijelnom većinom izabrani su novi članovi CIK-a i niko od međunarodnih igrača koji se ovdje bune za sve živo nije rekao da je to sporno, već da je sve demokratski, iako je preskočen javni konkurs i nadležna komisija. Sve norme su zanemarene i dobili smo jedno stranačko tijelo koje je, nakon intervencija Kristijana Šmita postalo “nadtijelo” u BiH. Ovo što je uradio Šmit je davanje snage CIK-u da bude organ koji kažnjava.

GLAS: Milorad Dodik tvrdi da su im data inkvizicijska ovlašćenja. Da li će ih primjenjivati?

RADMANOVIĆ: Nadam se da neće, zbog kompletnog stanja u BiH, jer njihovi ishitreni potezi mogu da poremete već loše odnose. Možemo očekivati svašta, a to naravno navodi na zaključak da će biti i dosta podvala. Najveća meta im je SNSD, koji je toliko moćan da mu nije potrebna nijedna greška, niti će je napraviti. Ali, ovdje je cilj očigledno da bude smanjen uticaj SNSD-a i zato možemo očekivati svašta.

GLAS: Na šta mislite kad kažete da je bilo rezultata rada Predstavničkog doma? U javnosti već godinama kola stav da je u pitanju dobro plaćen nerad.

RADMANOVIĆ: Teško je izabran Savjet ministara, što je usporilo i parlament, jer i on teško funkcioniše ako ne postoji Savjet ministra. Korona je napravila velike probleme, niz drugih stvari je bilo, ali smo ipak održali 32 sjednice, obradili 1.100 tačaka, usvojili 40 zakona i to je neki rezultat. Pitanje je koliko je to dovoljno, kažu neki da je bilo ranije i po 60 usvojenih zakona, ali mi smo naslijedili 100 tačaka iz prethodnog saziva. To je kvantitet, a o kvalitetu će ocjenu dati građani. Osim već pomenute “ad hok” većine od tačke do tačke, bilo je i drugih problema. Opozicija iz Srpske je koristila govornicu da kritikuje vlast u Banjaluci, što nikome, pa ni njima, nikakvu korist nije donosilo. Istina mora se reći da smo sa opozicijom mogli da se dogovorimo o nekim zajedničkim akcijama poput sprečavanja izmjena Ustava, čime smo štitili interese Republike Srpske. To je, uostalom, predviđeno još u Dejtonu. Od Predsjedništva, preko parlamenta do Savjeta ministara moguće je štititi interese Srpske, ako svi koordinisano djelujemo. Sarajevski politički krug djeluje protiv toga, a to podvodi pod građansku priču. Kakva SDA i građanska priča, to je politika jedan čovjek jedan glas.

GLAS: Kako ocjenjujete rad Savjeta ministara?

RADMANOVIĆ: Kao i sve u politici, ni njihov rad ne može se posmatrati crno-bijelo. Savjet ministara je prolazio kroz turbulencije, trebalo je vremena da bude sastavljen i sarajevski političari su tu bili nekorektni. A ostali su takvi i nakon što je formiran. I nije tu problem samo Bisera Turković i ostali ministri iz reda Bošnjaka su radili na svoju ruku. Sve to pokazuje da svi zajedno u BiH nismo dorasli dogovoru.

GLAS: Izborni zakon nije promijenjen zbog čega najviše negoduju predstavnici Hrvata. Očekujete li neke blokade od strane hrvatskog političkog faktora nakon izbora, prije svega kada je u pitanju izbor Savjeta ministara i federalne vlade koja je i protekle četiri godine provela u tehničkom mandatu?

RADMANOVIĆ: Već niz godina Republika Srpska funkcioniše demokratski i ima takav pristup prema BiH. Nakon svakih izbora formiramo vlast na vrijeme. I pored toga, kad kihnete u Srpskoj, stranci to iskoriste za nove udare, a ćute na činjenicu da je Vlada FBiH četiri godine u tehničkom mandatu. Izborni zakon se uglavnom i tiče FBiH. Ne može se procijeniti kakva vrsta blokada je moguća. HNS je rekao da će ići na izbore, ali legitimno se bune protiv načina na koji se biraju Hrvati u BiH. Ta stvar nije od juče nego od Vašingtonskog sporazuma. Ovdje i dalje postoje ljudi koji mogu da nameću i zato smiješno zvuči kad u Sarajevu govore da je BiH suverena. Sve vrijeme SNSD je tražio da oni u FBiH završe to što je njihovo, iako se dio izbora u FBiH odnosi i na Srbe. Prvo su Srbi potpuno zanemareni pa tek onda kad su se Hrvati našli na udaru, stvar je zakomplikovana. Pitanje je i kako će završiti izbori. Teško je reći ko će biti hrvatski član Predsjedništva. Sarajevu je u ovom momentu cilj broj jedan da imaju dva člana Predsjedništva i to pokazuje da ćemo imati teške četiri godine. Drugi im je cilj da hrvatske stranke nemaju šest delegata u Domu naroda FBiH. Oni tvrde da tako sprečavaju blokadu. Sve to može da utiče na postizborni period. Lično se nadam da će biti izabrane ekipe koje mogu da se dogovaraju o stvarima u vezi sa kojima smo saglasni. Nažalost jedan broj ljudi misli da to tako ne treba. Treba da polazimo od onog o čemu se možemo dogovoriti, a ne od onoga što ne možemo, pa da ugrozimo i ono što može.

GLAS: Mnogo pažnje javnosti izaziva situacija na BHRT-u, od otpuštanja srpskih novinara pa do incidenata u samom programu. Postoje i oni koji Vas označavaju kao jednog od krivaca za takvo stanje.

RADMANOVIĆ: Prvo, ja pripadam onima koji su nezadovoljni stanjem na BHRT-u, o kojem mislim gore nego ta ekipa koja me napada. Ovo stanje je nerješivo i tek će biti problema, od neprimjerenog programskog pristupa, koji nije ni blizu onoga što bi trebalo da bude, pa do ogromnih gubitaka. Otkad postoji taj javni servis biraju se članovi Upravnog odbora iz sva tri naroda i nikada nismo bili zadovoljni situacijom. Prethodni UO je na pozicijama bio mnogo duže nego što je trebalo, a sve je eskaliralo poslije izbora novog UO. Napadi na mene su neprincipijelni, ja sam samo jedan od onih koji su odlučivali o tome, a ispalo je da sam ja imenovao i članove UO, pa i predsjednika. Istine radi, konkurs je propadao zbog stava srpskih poslanika u Predstavničkom domu. Prvi prijedlog nisu podržali naši poslanici, a ovaj sastav izabran je u drugom krugu u kojem je za glasao kompletan klub SNSD-a, a ne samo Nebojša Radmanović. Osim toga, ne biramo mi predsjednika UO, to oni rade između sebe. To je sve potpuno neprincipijelno. Taj napad na mene je ušao u neku unutarstranačku priču u SNSD-u. Mi smo prije par dana odbili izvještaj BHRT-a za prošlu godinu i nismo ga primili na znanje. To je istina, ovo ostalo je neki unutrašnji sukob, ko koga voli, ko koga ne voli, ko se kome sviđa, ko ne. Ne vjerujem da će to prestati, ali neće ni riješiti problem BHRT-a. Nije teško u takvoj situaciji tvrditi da je jedna ekipa kriva što je nešto emitovano, a druga kriva što nešto nije ili da je kriva za vrlo mali broj Srba. BHRT-u se mora na drugi način prići, o tome sam govorio i dok sam bio član Predsjedništva i kad sam bio predsjednik Komisije za saobraćaj i veze u Domu naroda. Napadi na društvenim mrežama neće dovesti do rješenja.

GLAS: Ponovo ste na listi za Predstavnički dom, što je za mnoge bilo iznenađenje, imajući u vidu da je SNSD prilično podmladio ekipu kandidata.

RADMANOVIĆ: Pred svake izbore SNSD ima značajan broj novih lica, što je dobro, pa imamo kombinaciju iskusnih i mladih. Treba reći da mnogi naši kadrovi nisu na listama, ali da to ne znači da nisu prisutni. Kada je u pitanju nivo BiH, kandidatske liste i kandidatura Željke Cvijanović za Predsjedništvo pokazuju šta mi hoćemo. U Sarajevu mora da bude jedan broj ljudi sa iskustvom i mora biti jedan broj novih lica koja to polako preuzimaju. To smo sada postigli, lista SNSD-a je najbolja među svim listama, ima iskustvo u radu u institucijama BiH, a tu su i novi kadrovi koji su spremni da uče. I to je koncept. Da imamo člana Predsjedništva i jaku ekipu u Predstavničkom domu koja će biti kompletirana kroz Dom naroda i Savjet ministara. To je i moj koncept. U Sarajevo se ide da bi štitili interese Srpske i mi to uspijevamo.

GLAS: Da li se nešto može promijeniti u naredne četiri godine?

RADMANOVIĆ: Promjena zavisi od ukupne klime u BiH, a ne poslanika SNSD-a. Ako ostane ovakva klima u kojoj i vlast i opozicija iz Sarajeva pokušava da zloupotrijebi situaciju, imaćemo problem u funkcionisanju. I onda ćemo ponovo imati optužbe da ne radimo ili da blokiramo. A nama nijedan papir nije ostao nerazmotren. Ko je onda tu šta blokirao? U Sarajevu će morati da promijene pristup, jer ovakvo stanje ni njima ne ide na ruku. Ako postoji volja za dogovor, onda ćemo lako da radimo u skladu sa Ustavom i poslovnicima. Ako toga ne bude, onda je ekipa iz SNSD-a spremna da ne dozvoli bilo kakve loše stvari po RS. Nadam se da ćemo imati i dovoljan broj poslanika da ovo možemo sprovesti. Ta sarajevska politička ekipa koristila je ranije situacije da funkcioniše sa manjinom iz RS i sprovodi šta hoće. Kada gledate brojeve, to im i nije bilo teško, jer je uz jednog Bošnjaka koji bude izabran u Srpskoj bilo lako pronaći još četvoro za tu magičnu cifru od pet glasova. Oni traže tih pet i nude im svašta, od ministarskih mjesta do drugih funkcija. Nadam se da će svi shvatiti da ne vrijedi raditi protiv Republike Srpske.

Akcize i PDV

GLAS: Šest mjeseci traje rasprava o ukidanju akciza na gorivo i promjeni stopa PDV-a, ali zakonske izmjene nisu usvojene zbog čega su poslanici optuženi da ne žele građanima olakšati život u vremenu poskupljenja i inflacije?

RADMANOVIĆ: Mi smo poštovali zaključke NSRS. Nismo dali da prođu odluke mimo stavova RS i to se i sada manifestuje. Sasvim je logično da opozicija galami da neko neće da smanji cijene goriva. Trudili smo se da to završimo. U svemu tome nije bilo normalnog razgovora. Oni su htjeli da to sprovedu silom na jednoj sjednici. A nisu pitali UIO.

GLAS: Direktor UIO tvrdi da ga niko nije pitao pa ni vlast.

RADMANOVIĆ: Logično bi bilo da je neko kontaktirao sa njim. Ima i druga logika, nije direktor neko ko spava, mogao je i sam reagovati. Nije moj cilj da nekog optužim da je odgovoran, ali hoću da kažem da opozicija optužuje da neko jeste kriv, da je vlast ne radi za građane. Nismo uspjeli da završimo taj posao jer je bilo preglasavanja u Predstavničkom domu koje onda nije prolazilo u Domu naroda. Oni koji su preglasavali morali su da vode računa o tome.

GLAS: Na kraju je Predstavnički dom usvojio izmjene Zakona o PDV-u koje mora da potvrdi Dom naroda, ali preovladava stav da ne treba organizovati sjednice tokom kampanje. Da li je to neodgovoran pristup?

RADMANOVIĆ: Još ne znamo hoće li biti sjednice i to ne zavisi samo od jednog člana kolegijuma. I to mora biti dogovoreno. Mi smo u Predstavničkom domu pokušali da iscrpimo sve da bismo ušli u kampanju bez sjednica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana