Momir Popić, direktor Javnog fonda za dječiju zaštitu RS: Isplata dodataka redovna, bez povećanja iznosa

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Javnog fonda za dječiju zaštitu RS Momir Popić.

On je kazao da je Fond 2014. godine ostvario oko 57 miliona KM prihoda, dok su rashodi bili 58,5 miliona KM. Nastali deficit je, između ostalog, kako je istakao, rezultat većih rashoda za refundaciju naknade neto plate za vrijeme porodiljskog odsustva.

- Bez obzira na iskazani deficit, Fond je u 2014, a što će nastaviti i u ovoj godini, na vrijeme vršio isplatu dodatka na djecu i materinskog dodatka, te refundaciju naknade plate poslodavcima iz realnog sektora - istakao je Popić.

* GLAS: Koliko djece trenutno ima pravo na dodatak u RS i koliko je korisnika materinskog dodatka? Da li je taj broj veći ili manji u odnosu na prošlu godinu?

POPIĆ: Pravo na dodatak na djecu u Srpskoj, prema podacima iz februara 2015. godine, trenutno ostvaruju 22.052 korisnika za oko 30.944 djece, dok je u periodu redovne godišnje obnove dokumentacije u oktobru 2014. godine ovo pravo imalo 20.332 korisnika za 28.760 djece. S obzirom na to da je za 2015. godinu povećan imovinski cenzus za ostvarivanje prava za dodatak na djecu i materinski dodatak, ove godine se očekuje i povećan broj korisnika navedenih prava u odnosu na prošlu, i to za 15 do 20 odsto.

* GLAS: Kolika je sadašnja visina dječijeg dodatka? Koliko se mjesečno za isplatu dječijeg dodatka iz Fonda izdvaja novca?

POPIĆ: Nominalni iznosi dodatka za drugo i četvrto dijete su po 35, a za treće dijete 70 maraka. Za osjetljive kategorije djece, to je kao što znate dijete ometeno u razvoju, a nije smješteno u ustanovu socijalne zaštite, dijete bez roditeljskog staranja, dijete čija porodica ostvaruje pravo na novčanu pomoć, ovo pravo je 90 maraka. To pravo po zakonu se ne ostvaruje za prvorođeno dijete. Fond mjesečno u ovu svrhu izdvaja oko 1,7 miliona maraka, odnosno oko 20,5 miliona na godišnjem nivou.

* GLAS: Da li se u idućem periodu može očekivati povećanje iznosa dječijeg dodatka? Ako može, za koliko? Ako ne, zbog čega?

POPIĆ: Planirana sredstva za 2015. godinu obezbjeđuju redovnu isplatu dodatka na djecu do petog u mjesecu za protekli mjesec, što je i obećano korisnicima. Svako povećanje nominalnih iznosa dovelo bi do kašnjenja u isplatama ovog prava, kao i drugih prava, što bi bilo neprihvatljivo u ovom trenutku.

* GLAS: Da li smatrate da je sadašnja visina dječijeg i materinskog dodatka zadovoljavajuća?

POPIĆ: Iznosi dodatka na djecu koji se isplaćuju korisnicima se mogu smatrati zadovoljavajućim samo u odnosu na raspoloživa sredstva Fonda, s obzirom na to da se za ova prava na godišnjem nivou izdvaja oko 45 odsto od ukupnih sredstava planiranih za isplatu prava, dok su potrebe porodica sa djecom mnogo veće. Ono što Fond može u ovom trenutku garantovati korisnicima dodatka na djecu je činjenica da će se ovo pravo u tekućoj godini isplaćivati u utvrđenim nominalnim iznosima i redovno, do petog u mjesecu za prethodni mjesec.

* GLAS: Kako je poslovao Javni fond za dječiju zaštitu RS u prošloj godini? Kolike je imao prihode, a kolike rashode? Da li je imao deficit i koliki? Zbog čega?

POPIĆ: U 2014. godini Fond je ostvario oko 57 miliona KM prihoda, dok su za isti period rashodi iznosili 58,5 miliona KM, što je imalo za rezultat deficit od oko 1,8 miliona KM. Nastali deficit je rezultat većih rashoda za refundaciju naknade neto plate za vrijeme porodiljskog odsustva. To je posljedica izmjene Zakona o dječijoj zaštiti iz 2008. godine kojim je period koji se refundira iz sredstava Fonda povećan sa osam na 11 mjeseci za porodiljsko odsustvo koje traje 12 mjeseci, a sa 12 na 17 mjeseci za porodiljsko odsustvo koje traje 18 mjeseci.

Razlog iskazanog deficita je i povećan broj zahtjeva poslodavaca za refundaciju naknade plate nakon izmjene zakona. Bez obzira na iskazani deficit, Fond je u 2014. godini, a što će nastaviti i u 2015. godini, redovno i na vrijeme vršio isplatu dodatka na djecu i materinskog dodatka, te refundaciju naknade plate poslodavcima iz realnog sektora.

* GLAS: Može li Javni fond za dječiju zaštitu RS i na koji način da afirmiše rast nataliteta? Na primjer, kroz veće isplate naknada ili slično?

POPIĆ: Zakonom o dječijoj zaštiti regulisano je pravo na pomoć za opremu novorođenčeta kao univerzalno i pronatalitetno pravo koje ostvaruje svaka majka za svako novorođeno dijete, bez obzira na materijalni status i mjesto rođenja djeteta. Ovo je jedan od načina afirmacije rasta nataliteta, ali s obzirom na nominalni iznos prava na pomoć za opremu novorođenčeta koji se isplaćuje majkama u iznosu od 250 maraka, nema pronatalitetnu već socijalno-zaštitnu funkciju. Međutim, pored toga za svako trećerođeno i četvrtorođeno dijete ostvaruje se pravo na jednokratnu novčanu pomoć, u okviru projekta "Fond treće i četvrto dijete", a isplatu vrši Fond. Sredstva se obezbjeđuju posredstvom Ministarstva za porodicu, omladinu i sport RS i ona u 2015. iznose 600 KM za treće dijete i 450 maraka za četvrto novorođeno dijete. Pravo na refundaciju naknade poslodavcima ima pronatalitetni karakter, s obzirom na trajanje porodiljskog odsustva zaposlenih majki 12, odnosno 18 mjeseci. Evropska socijalna povelja, koju je ratifikovala i BiH, obavezuje zemlje potpisnice da moraju obezbijediti porodilji korišćenje porodiljskog odsustva u trajanju od najmanje tri mjeseca, a Zakonom o radu je propisano trajanje porodiljskog odsustva 12, odnosno 18 mjeseci, što je dosta duže od minimalne obaveze koju propisuje povelja.

* GLAS: Koliko osjetljivih kategorija djece ostvaruje pravo na dodatak? Koliko se za tu kategoriju mjesečno izdvaja novca? Da li je to dovoljno?

POPIĆ: Pravo na dodatak ostvaruje 5.155 vulnerabilnih-osjetljivih kategorija djece, za čije finansiranje Fond mjesečno izdvaja oko 470.000 KM, odnosno 90 maraka mjesečno po djetetu. To pravo ostvaruju djeca bez obzira na imovinski status porodice, od rođenja do 19 godina starosti djeteta, a preko 19 godina dok su na redovnom školovanju. U ovim uslovima poslovanja iznos od 90 maraka se može smatrati dovoljnim, pod uslovom da se redovno ostvaruju i druga prava iz socijalne zaštite. Treba naglasiti da se za ove kategorije djece pravo na dodatak na djecu ostvaruje pod uslovom da je porodica ostvarila pravo iz socijalne zaštite. Na godišnjem nivou za isplatu prava dodatka na djecu ovih kategorija izdvaja se oko šest miliona maraka.

Prioriteti

* GLAS: Koji su prioriteti u poslovanju Javnog fonda za dječiju zaštitu u ovoj godini?

POPIĆ: Prioritetni ciljevi našeg poslovanja su i dalje redovna isplata dodatka na djecu i materinskog dodatka u utvrđenim iznosima, do petog u mjesecu. Prioritet nam je i redovna refundacija naknade plate, i to posebno poslodavcima iz realnog sektora, kao što je koža, tekstil, obuća, građevinarstvo, trgovina i isplata drugih prava. U 2015. ćemo nastaviti i projekat "Socijalizacija djece RS" i on će biti realizovan u 14 smjena, gdje će biti obuhvaćeno 2.200 lica, od čega oko 1.800 djece različitih kategorija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.