Mladen Matović za “Glas Srpske”: Još nismo svjesni istinske moći kulture

Krunu uspješne godine predstavljala je realizacija zahtjevne dvomjesečne manifestacije posvećene obilježavanju 90 godina Banskog dvora, a u okviru koje je priređen  bogat i raznovrstan program i ukupno 26 reprezentativnih kulturnih sadržaja (koncerata, izložbi, filmskih projekcija i književnih promocija) tokom novembra i decembra. Sam  program bio je konceptualno  sačinjen tako da se uz regionalno i internacionalno etablirane izvođače i umjetnike, publici predstave i naši istaknuti umjetnici i stvaraoci.

Ovako je razgovor za “Glas Srpske” započeo direktor Banskog dvora Kulturnog centra Mladen Matović, osvrćući se na uspješnu sezonu koju je ova ustanova realizovala.

- Posebno želim istaknuti da je nakon pokretanja novih scena Art dvorišta, Art terase i Art bioskopa, u prethodnoj godini, tačno na 90. godišnjicu Banskog dvora, otvoren još jedan novi i reprezentativan prostor ustanove za kulturne namjene - stalna izložbena postavka “Vrbaska banovina - obrisi, tragovi, odjeci...” koja nas vraća u jedan od najznačajnijih perioda u razvoju našeg grada - tzv. zlatno doba građanske Banjaluke. Postavku  čini raritetna zbirka eksponata, predmeta i dokumentarističke građe iz porodične zaostavštine četvrtog po redu bana Vrbaske banovine Todora Lazarevića - dodaje on.

GLAS: U organizacijskom smislu, šta je najzahtjevnije kada je riječ o dovođenju umjetnika iz drugih država?

MATOVIĆ: Da biste u svom programu, između ostalog, imali i internacionalno etablirane umjetnike, najvažnije je da budete “na dobrom glasu”. Banski dvor je u prethodnom periodu postao regionalno i internacionalno prepoznatljiv kulturni centar s reprezentativnim programskim sadržajem u vlastitoj produkciji. U našim festivalskim programima ugostili smo neka od najznačajnijih imena umjetničke i džez muzike današnjice te istaknute književnike i likovne umjetnike, koji su oduševljeni našim gostoprimstvom i produkcijskim segmentom kasnije postali i naši najbolji promoteri u inostranstvu. Raduje me činjenica da pandemija virusa korona polako postaje naša prošlost jer su u uslovima trajanja pandemije organizaciono najzahtjevnija bila upravo gostovanja internacionalnih umjetnika i ansambala, budući da je u takvim slučajevima bilo neophodno konstantno praćenje mjera koje se donose u matičnim zemljama umjetnika, te istovremeno praćenje i upoređivanje s mjerama koje su bile na snazi u Republici Srpskoj. 

GLAS: Koliko je teško udovoljiti publici i koliko Vi u stvari pratite ukuse i zainteresovanost publike pri organizovanju događaja?

MATOVIĆ: Prvi i osnovni kriterijum da bi neko bio uvršten u program Banskog dvora jeste kvalitet i tu nikada ne pravimo kompromise. U tom smislu Banski dvor nikada neće “podilaziti” bilo kome jer smo ustanova kulture od javnog interesa i moramo uvijek voditi računa o istom. S druge strane, veoma je zahtjevno kreirati programske sadržaje u kulturnim centrima jer su oni po svojoj definiciji polivalentni, tj. nisu isključivo galerijski ili koncertni prostor i obuhvataju sve pojavne oblike kulture i umjetnosti. Tu se vraćamo na početak priče i činjenicu da je u Banskom dvoru u protekloj godini organizovano više od 270 raznovrsnih i reprezentativnih (muzičkih, likovnih, književnih, filmskih i dramskih) programskih sadržaja. Ono na šta smo posebno ponosni jeste velika posjećenost većine događaja u vlastitoj produkciji ustanove, što dokazuje da Banjaluka i te kako ima publiku koja voli kulturu i umjetnost - potrebno joj je samo ponuditi kvalitet i to što radite promovisati na adekvatan način.

GLAS: U prošloj godini dva festivala u produkciji Banskog dvora “Jesenja sonata” i “Intim džez fest” doživjeli su svoja peta izdanja. U proteklih nekoliko godina na ovim festivalima gostovali su kvalitetni i priznati muzičari. Kako održati kontinuitet?

MATOVIĆ: Sad već čuvene 2018. godine inicirao sam pokretanje dva festivala u organizaciji Banskog dvora, smatrajući da je ustanova zrela da napravi dodatni produkcijsko-organizacioni iskorak kad je u pitanju organizacija vlastitih programskih sadržaja. Iako su neki tada bili skeptični jer je to u tom trenutku izgledalo prilično hrabro i ambiciozno, oba festivala su zaživjela i kroz svoje kvalitetne programe i veliku podršku publike, “Jesenja sonata” i “Intim džez fest” u potpunosti su opravdali svoju svrhu, misiju i cilj. U narednom periodu biće nam sigurno puno lakše da održimo kontinuitet održavanja jer smo u prethodnom periodu ugostili zaista značajna imena i velikane umjetničke i džez muzičke scene, što nam je dalo ozbiljan vjetar u leđa i doprinijelo aktuelnom umjetničkom kredibilitetu obje festivalske manifestacije.

GLAS: S obzirom na to da ste umjetnički rukovodilac i dirigent Ženskog kamernog hora “Banjalučanke”, šta biste mogli da nam kažete o planovima “Banjalučanki” za ovu godinu?

MATOVIĆ: Nakon uspješno realizovane prethodne sezone i osvajanja zlatne medalje na Internacionalnom horskom takmičenju “World Chorl Cup” u Barseloni, Ženski kamerni hor “Banjalučanke” nalazi se pred novom i veoma zahtjevnom koncertno-takmičarskom sezonom. Pored koncerata pred banjalučkom publikom u planu su cjelovečernji koncerti u gradovima regiona, snimanje novog kompakt diska, a hor bi ove godine trebalo da učestvuje i na renomiranom međunarodnom takmičenju “Lisabon Sings”, koje će u organizaciji Svjetske horske asocijacije “Interkultur” biti održano u Portugaliji.

GLAS: S obzirom na to da često odlazite na svjetska takmičenja, na kojima osvajate nagrade, možete li da nam otkrijete kako izgledaju pripreme za takve događaje i koliko su važni za neku vrstu promocije domaće muzike na inostranom tržištu?

MATOVIĆ: Da bi neko aktivno učestvovao u radu jednog ozbiljnog horskog ansambla, pored osnovnih muzičkih predispozicija, prije svega je neophodno da istinski voli horsku muziku i pjevanje u horu. U mjesecima pred takmičenje česti su slučajevi da imamo i pet ili šest proba sedmično, što najslikovitije govori o tome kolika su odricanja i posvećenost potrebni da bi se stiglo do bilo kojeg priznanja. Mislim da mi još nismo ni približno svjesni kolika je istinska moć kulture i koliko naši umjetnici mogu doprinijeti kulturnoj i globalnoj afirmaciji ovih prostora. Naši horovi su se u proteklim godinama pokazali kao ponajbolji ambasadori  kulture Republike Srpske, koji na najljepši mogući način, kroz umjetnost, doprinose razbijanju predrasuda o nama.

GLAS: Kako usklađujete poslove profesora, dirigenta, kompozitora i direktora? Koliko posvećenosti je potrebno i da li je tačno ono da se svaki trud i posvećen rad na kraju negdje uvijek isplate?

MATOVIĆ: Ja sam tek nedavno postao svjestan činjenice da sam jedan od najsrećnijih ljudi na svijetu jer se bavim onim što iskreno volim. Svako ko me iole poznaje vrlo dobro zna da sam nepopravljivi radoholičar i da se maksimalno dajem i predajem onom što radim, jer jednostavno ne znam i ne umijem drugačije. Moj radni dan traje sve dok ne završim ono što sam zamislio, tako da se on vrlo često nastavi i u “radnu noć”. Uprkos tome, neopisiv je osjećaj kad vam se taj veliki uloženi rad i trud vrati kroz konkretne rezultate. Moj veliki problem jeste to što nikad i ni sa čim nisam u potpunosti zadovoljan i stalno težim ka nečemu boljem, savršenijem, uzvišenijem što baš i nije dobro, jer mi se čini da ću provesti život u takmičenju sa samim sobom. Kad je riječ o odgovoru na drugo pitanje - apsolutno sam uvjeren u to da se svaki trud i posvećen rad na kraju negdje uvijek isplate.

Art klub

GLAS: Kakvi su planovi (ili neki od planova) Banskog dvora što se ove godine tiče? Može li rekord iz prethodne da bude nadmašen?

MATOVIĆ: Uopšte se ne opterećujemo brojevima jer prvi i osnovni cilj jeste održati kvalitet programskih sadržaja. Naravno, nećemo se ni žaliti ukoliko nam okolnosti dozvole pa se kao u prethodnoj sezoni kvalitet poklopi s kvantitetom. Trebalo bi imati u vidu da je prethodna sezona ipak bila u znaku jubileja i sasvim je razumljivo da je bila intenzivnija u programskom smislu. I u ovu godinu ulazimo s veoma ambicioznim planovima - pored priprema novih izdanja festivalskih manifestacija Banskog dvora, ove godine biće pokrenut još jedan prostor za kulturne namjene ustanove “Art klub”. U pitanju je nova scena Banskog dvora koja će prevashodno biti namijenjena za književne promocije i koncerte kamerne muzike.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.