Goran Trbić, za Glas Srpske: Na udaru klimatskih promjena poljoprivreda i vodni resursi
Sa elementarnim nepogodama koje su posljednjih godina bile ekstremne u pogledu suša i poplava mora se uhvatiti u koštac. Klimatske promjene do kojih je došlo u Republici Srpskoj i BiH najviše pogađaju poljoprivredu i vodne resurse, tako da u tim oblastima imamo i najviše problema.
Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" prof. dr Goran Trbić prodekan za naučno-istraživački rad na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Trbić ističe da se u narednim decenijama očekuje smanjenje padavina, naročito tokom ljeta, ali su i dalje moguće godine sa izuzetno velikom količinom padavina koje mogu izazvati poplave zbog čega je veoma bitan integralni pristup u upravljanju riječnim tokovima.
* GLAS: Pored poljoprivrede, na koje još resurse, u Republici Srpskoj, najviše utiču klimatske promjene?
TRBIĆ: Poljoprivreda koju najviše pogađaju ove promjene, veliki problem je i u nedostatku pitke vode. Mnogi dijelovi RS, posebno oni ruralni, nemaju pitku vodu u dva izrazito topla ljetna mjeseca, jul i avgust. Neke manje rijeke proteklih godina u periodu ljeta potpuno su presušile, što ranije nije zabilježeno.
* GLAS: Prema analizama šta je to najčešći uzrok klimatskih promjena u svijetu?
TRBIĆ: Klima je vrlo dinamičan sistem, koji je konstantno bio podložan promjenama u Zemljinoj prošlosti. Međutim, te promjene su bile uslovljene kolebanjem prirodnih faktora od kojih su najznačajniji: kolebanje sunčeve energije, astronomske promjene položaja Zemlje, o čemu je govorio poznati srpski naučnik Milutin Milanković, zatim vulkanska aktivnost. Sunčevo djelovanje je dominantno i uslovljava povećanje ili smanjenje temperature na Zemlji. Tokom istorije klima je imala svoja ciklična kolebanja koja su išla i u pravcu zahlađenja ali i povećanja temperature.
* GLAS: Poznato je da čovjek sve više ima uticaja na prirodu. Koliko smo u stvari uticali na promjene u klimatskom sistemu?
TRBIĆ: Posljednjih nekoliko decenija čovjek je svojim aktivnostima poremetio energetski bilans u atmosferi a time i klimatski sistem. Kada govorimo o uticaju čovjeka na klimatski sistem, primarno se misli na emitovanje gasova sa efektom staklene bašte (GHG) u atmosferu koji su uslovili njen negativan efekat. Da ne bude zabune, ugljen-dioksid, vodena para i ostali gasovi u atmosferi utiču na pojavu efekta staklene bašte, koji je u osnovi veoma koristan. Da toga nema, bile bi velike oscilacije temperature na Zemlji i život na planeti ne bi bio moguć. Ali, ako CO2 ima previše, on sprečava rashlađivanje i remeti energetski bilans u atmosferi. Kao posljedicu toga imamo brzi porast temperature.
* GLAS: U posljednjih nekoliko godina na prostoru Srpske došlo je do evidentnih promjena u klimi. O kakvim promjenama je riječ?
TRBIĆ: Na analizi dosadašnjih mjerenja temperature vazduha evidentan je porast na čitavoj teritoriji RS. Prosječna godišnja temperatura vazduha u Banjaluci iznosi 12,5 stepeni Celzijusa, a tolika je, poređenja radi, bila prosječna temperatura Bileće u periodu 1961/1990. I sa padavinama je situacija drugačija. Što se tiče sjevera RS, tu se bilježi blagi porast padavina tokom godine, ali sa drugačijim rasporedom tokom sezona. Tako ljeti imamo vrlo malo padavina i one se obično izlučuju u obliku pljuskova. Takav način izlučivanja padavina često izaziva poplave, ali i suše.
* GLAS: Šta se trenutno radi u vezi sa pitanjem rješavanja problema klimatskih promjena, koji je u posljednje vrijeme sve izraženiji?
TRBIĆ: Na Prirodomatematičkom fakultetu u Banjaluci razvijena su dva klimatska modela. Razvijeni klimatski modeli prikazuju projekciju klimatskih promjena u budućnosti na prostoru RS i BiH, odnosno kakva nas klima očekuje u narednih stotinu godina. Prvi model je A1B, tzv "srednji scenario" daje odgovore na pitanja šta nas očekuje do 2030. godine, kakve promjene temperature i padavina po sezonama i godišnjim dobima, ali i na nivou godine. Drugi scenario A2, projektuje najgore moguće promjene, odnosno pokazuje ekstremnije promjene temperature vazduha i padavina u slučaju da se nastavi sadašnji tempom.
* GLAS: Koliko je projekat Klimatskih promjena važan za Srpsku?
TRBIĆ: Projekat Klimatske promjene u RS i mogućnost adaptacije veoma je važan, jer smo radeći na njemu prikupili mnogo klimatskih podataka koje kasnije možemo da analiziramo i istražujemo, koji nam mogu biti od velike koristi za naredna istraživanja. U ovaj projekat uključene su i kolege iz Beograda, sa Fizičkog i Geografskog fakulteta, koji su na sličnim poduhvatima radili širom svijeta.
* GLAS: Svaka pojava ima svoje pozitivne i negativne efekte. Koje su to pozitivne strane koje su donijele klimatske promjene?
TRBIĆ: Naravno, pored mnogobrojnih štetnih posljedica, postoje i pozitivni efekti klimatskih promjene. Tu treba izdvojiti produženje perioda vegetacije i mogućnosti pomjeranja kalendara sjetve. Period vegetacije se produžio za mjesec do dva. To praktično znači da na jednoj parceli možemo imati i do dva prinosa godišnje, ali uz uslov da imamo dovoljne količine vode da navodnjavamo te površine kad nastupi suša. Sem toga, povećanja temperature je uslovilo proširenje areala pojedinih kultura vinove loze.
* GLAS: Kada je u pitanju kontrola klimatskih promjena šta je u planu za budući period?
TRBIĆ: U okviru pomenutog projekta, osim dva klimatska modela, napravili smo i ogromnu bazu za GIS softver u čemu smo takođe imali podršku Ministarstva nauke i tehnologije RS. Sačinili smo stotinak tematskih karata, a sljedeći korak koji namjeravamo da uradimo je izrada atlasa klime RS i BiH. Sad imamo odlične podloge za taj posao. Atlas klime je veoma bitan dokument za ovu oblast. Slične aktivnosti rade i kolege u regionu. Atlas će po završetku biti dostupan i na veb stranici.
* GLAS: Kada govorimo o klimi u glavnom gradu Srpske šta možemo očekivati u budućnosti?
TRBIĆ: Prema klimatskim projekcijama očekuje se povećanje temperature na godišnjem nivou do 1,5 Celzijusa do 2030. godine. Međutim, u Banjaluci i nekim drugim mjestima na sjeveru Srpske, te promjene su već danas ostvarene. Ta činjenica nas i zabrinjava da se promjene dešavaju mnogo brže nego što mi to planiramo.
Klima u Banjaluci
Banjaluka je poznata po zelenilu i vegetaciji, ali i po dosta vlage u vazduhu, što neki objašnjavaju blizinom akumulacionog jezera Hidrocentrale u Bočcu.
- Prava je istina, zapravo, da je geografski položaj razlog visoke vlažnosti vazduha u Banjaluci, jer se grad na Vrbasu nalazi u kotlini pa je slabo strujanje vazduha - kazao Goran Trbić i dodao da Hidrocentrala "Bočac" ne utiče na klimu Banjaluke, već samo na malo područje neposredno uz akumulaciju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
