Alen Šeranić za “Glas Srpske”: Kraj će biti kad me prestanu pitati kakva je epidemiološka situacija
Poslovica kaže da je lako biti general poslije bitke, ali je bitno i da generali poslije bitke nauče lekcije. Kada trčimo maraton, kondicija nam je potrebna, a u epidemiološkom maratonu vakcinacija je ta koja podiže kondiciju našeg imunološkog sistema, kaže za “Glas Srpske” ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.
Od prvog potvrđenog slučaja infekcije virusom korona u Srpskoj prošle su pune dvije godine. Šeranić ne krije da je kao čovjek, kao i svi, umoran od pandemije koja je unijela promjene u našim privatnim i poslovnim životima, ali naglašava da, kao ministar, nema pravo na umor.
- Nismo ni stali sa poslovima koje smo radili sve ovo vrijeme iako su nas pandemijske aktivnosti malo pomjerile od smjera u kojem smo htjeli da idemo. Ipak, trenutno smirivanje epidemiološke situacije dalo nam je mogućnost da se vratimo na taj smjer i pripremamo zakonske stvari koje smo i najavili početkom mandata. Radi se o izmjenama sistemskih zakona u oblasti zdravstvene zaštite, a mislim da smo kroz ove tri godine kroz dio resora koji je imao malo manje pritiska, a ipak je imao, a to je socijalna zaštita, radili na unapređenju prava iz oblasti dječije, ali i socijalne zaštite - kazao je Šeranić.
GLAS: Da li biste učinili nešto drugačije da možete da vratite vrijeme?
ŠERANIĆ: Mediji i javnost su bili svjesni da su informacije dolazile posljedično od naučne stručne javnosti i kolega iz zdravstvenih ustanova u Srpskoj. Bilo je primjedbi i svjetske javnosti, odnosno pitanja kao što su “zašto se čeka” ili “zašto se neke odluke ne donose”, ali jednostavno, nekada su potrebne relevantne činjenice. Medicina je zasnovana na dokazima i na toj bazi donosite odluke i reagujete. Nekada i na bazi iskustva je moguće donositi odluke i preduprijediti neke stvari. Svjesni smo vjerovatno da je bilo i određenih grešaka u tom cijelom hodu, ali odluke smo donosili trenutno. Bilo je važno nekada hitno djelovati i donijeti odluku, a onda, shodno situaciji, dalje prilagođavati i raditi najbolje moguće. Bitno je da naučimo lekcije iz svega ovoga, ne samo u RS i ministarstvu koje vodim nego globalno na konceptu odgovora na krizne situacije kada su u pitanju zarazne bolesti. Ali možda je olakšavajuća okolnost bila i to što sam epidemiolog, što sam pozvao ljude iz struke te smo mogli kao tim lakše da komuniciramo i lakše donosimo odluke. Mislim da je to prepoznala i javnost i drago mi je zbog toga.
GLAS: Kažete da je trenutno povoljnija epidemiološka situacija, a jednom prilikom ste rekli da pred nama nije trka na sto metara, već maraton. Da li smo pri kraju?
ŠERANIĆ: Na kraju ovog epidemiološkog maratona ćemo biti onda kada me ne budete pitali kakva je epidemiološka situacija. S druge strane, kad govorimo o maratonu, treba nam kondicija, a u epidemiološkom maratonu vakcinacija je ta koja podiže kondiciju našeg imunološkog sistema. To je ključni odgovor. Bez te kondicije koju svaki građanin mora da ima i da o tom pitanju donosi odluku za sebe je veoma teško trčati cijeli maraton. Još će on potrajati, ne u intenzitetu kakav smo gledali prije godinu, ali svaka epidemija ima svoj početak, vrhunac i kraj, da ne kažem svoje repove. Nadam se iskreno da su ovo ti repovi, ali ni tu ne treba da se opuštamo. Stručna i naučna javnost je tu da prati činjenice, odnosno da preporučuje ono što misli da je potrebno.
GLAS: Određene mjere su još na snazi. Do kada ćemo se “družiti” sa maskama?
ŠERANIĆ: Maska je bila prva mjera i ona će biti posljednja mjera jer je najefikasnija i najjeftinija. Maske će biti tu još neko vrijeme. Često me pitaju: “Pa, kad mi završavamo sa maskama”. Ako se ovakva situacija nastavi, razmatra se opcija ukidanja maski u zatvorenim javnim prostorima, ali ćemo u martu razmotriti sve detaljnije jer je to posljednji mjesec perioda u sezoni prenosa akutnih respiratornih infekcija koji traje od oktobra. I zbog toga naše mjere važe do 31. marta.
GLAS: Ranije se isticalo da bi maske najduže mogle da budu zadržane u zdravstvenim ustanovama?
ŠERANIĆ: Da, ali ne samo iz razloga virusa korona, koji jeste podstakao cijelu tu priču, nego zbog akutnih respiratornih infekcija s obzirom na to da bolesne osobe tu dolaze i mogućnost prenosa infekcije sa pacijenta na osoblje unutar zdravstvene ustanove, i obrnuto, je intenziviranija nego što je to slučaj na drugim mjestima. I to ćemo razmotriti i zasigurno je da će postojati određeni prelazni period, prije svega da zaštitimo pacijente koji dolaze zbog imunoloških problema, malignih i hroničnih bolesti jer respiratorni virusi kod njih mogu da izazovu mnogo teže kliničke slike.
GLAS: Da li ste zadovoljni stepenom vakcinacije u Srpskoj?
ŠERANIĆ: Kao epidemiolog nisam zadovoljan jer je pokazano u bliskom okruženju i Evropi da procenti mogu biti daleko viši i da su one zemlje koje su dostigle te cifre mnogo prije organizovale društveno-ekonomski život. Mislim da smo mi, kada je riječ o vakcinaciji, učinili velike napore, a nabavkama prvih vakcina prošle godine u BiH pokazali smo da zdravstveni sistem i Vlada mogu adekvatno da odgovore izazovima ove pandemije. Prema podacima, procenat vakcinisanih kod nas je oko 50 odsto. Ja bih volio da je broj veći, a mi svakako nastavljamo da govorimo o benefitima same vakcinacije i pozivam naše građane da, ako imaju bilo kakve sumnje, informacije traže na relevantnim mjestima. Ne smijemo dozvoliti da im priče o vakcinaciji protiv korone utiču na obaveznu i drugu vrstu vakcinacije. Tu mislim na onu sistemsku kada govorimo o vakcinaciji djece jer je to veoma važno zbog moguće pojave onih dječijih bolesti, a koje smo ranijom aktivnom vakcinacijom uspjeli suzbiti.
Bez te kondicije koju svaki građanin mora da ima, i da o tom pitanju donosi odluku za sebe, je veoma teško trčati cijeli ovaj maraton. Još će on potrajati, ne u intenzitetu kakav smo gledali prije godinu ili dvije, ali svaka epidemija ima svoj početak, vrhunac i kraj, da ne kažem svoje repove. Nadam se iskreno da su ovo ti repovi, poručio Šeranić
GLAS: Imajući u vidu da virus korona trenutno, ako gledamo brojeve, slabi, da li će to uticati i na procenat vakcinacije?
ŠERANIĆ: Već smo vidjeli da se pojedini ljudi vakcinišu jer bez toga ne mogu da putuju, drugi jer znaju koji je rizik koji donosi nevakcinacija ako su prethodno, recimo, zdravstveno ugroženi, a ima i onih koji se stvarno vakcinišu jer znaju dobrobiti. Generalno, gledajući kako se stvari kreću u vezi sa vakcinom i da će vjerovatno preći u vakcinu sezonskog karaktera koja će nositi preporuku za pojedine ciljne grupe, kao što je slučaj sa onom protiv gripa, vjerovatno će tim kategorijama biti to preporučeno i vjerovatno ćemo imati situaciju u kojoj će pojedini, s namjerom da zaštite zdravlje, htjeti da se vakcinišu. Pripremamo izmjene i dopune zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti gdje će i zakonski biti uokvirena vakcinacija protiv virusa korona. Imali smo, po tom istom zakonu, uporište tokom vanredne situacije, ali s obzirom na to da će to vjerovatno preći u redovno stanje, mora biti tako i planirano.
GLAS: Mnogi se upravo pitaju do kada ćemo se vakcinisati, koliko će biti doza, ili će biti standardna vakcina na godišnjem nivou?
ŠERANIĆ: Vjerovatno da će to otići u pravcu sezonske vakcine. Još se, sa aspekta proizvodnje, gleda način kako pristupiti proizvodnji i vakcini koja će u jednoj dozi moći odgovoriti zbog viđene potentnosti u mutiranju virusa. Ne treba razmišljati o broju doza. Ono što je razlog da se razmišlja o tome su mjere koje su, opet zbog putovanja, donosile neke zemlje pa se krenulo brojati koja je to doza koja vodi na more, a koja u posjetu Ajfelovom tornju. Treba imunizaciju shvatiti na potpuno drugačiji način, a to je da se razmišlja o benefitima koje dobijaju pojedinci i društvo.
GLAS: Može li rusko-ukrajinski sukob uticati na nabavku vakcina, prije svega “sputnjika”?
ŠERANIĆ: Ovakve geopolitičke stvari utiču na sve, tako će uticati i na tržište lijekova te nabavku vakcina. U ovom trenutku imamo određene količine “sinofarm” vakcine sa rokom trajanja do 2023, kao i doze drugih vakcina koje možemo koristiti u narednom periodu. Pripremamo teren za sve što će nam biti potrebno.
GLAS: Šta je sve pokazala pandemija? Koje su slabosti zdravstvenog sistema, a eventualno i prednosti izašle na vidjelo?
ŠERANIĆ: Svaka kriza predstavlja izazov i određeno ogledalo onoga što imate na terenu. Zadovoljan sam odgovorom zdravstvenog sistema, ali je sigurno u određenim momentima bilo nezadovoljstva kod građana. Mora se znati da, kao što smo mi živjeli u našoj zoni nekomfora, i zdravstvo je radilo u potpuno izmijenjenim okolnostima gdje su postojala stalno dva cilja - da zaštitite zdravlje stanovništva i zdravstveni sistem. Vidjelo se da je zdravstveni sistem fleksibilan, da se veoma brzo reorganizuje i daje odgovore, a danas jačamo specijalizacije iz oblasti epidemiologije i kliničke mikrobiologije. U svakom slučaju, dobro smo odgovorili.
GLAS: Nekako uvijek, kada je riječ o zdravstvenom sistemu, u prvi plan izbija nepovjerenje građana i nezadovoljstvo uslugama, ljekarima, a često se čuje i da nema određenih lijekova. Šta je razlog tome?
ŠERANIĆ: Svjestan sam te činjenice da se u javnosti uglavnom pojavljuju te informacije, ali svi moramo biti svjesni činjenice da se ne javljaju oni koji budu izliječeni. Razumijem potrebu ljudi, a mi svaku informaciju koja dođe do nas provjerimo i gledamo kako da preventivno reagujemo kako se iste ne bi ponovile. Ipak, što se tiče zdravstvenog sistema, pokazali smo da stalno ulažemo, prije svega u prostorne kapacitete i samu opremu. U ovom momentu imamo aktivnih četiri, pet “gradilišta”, a u zadnje tri godine nabavili smo više od 45 sanitetskih vozila za naše ustanove, ali i dalje treba da radimo na unapređenju ekonomsko-socijalnog statusa radnika u zdravstvu. Bilo je izmjena i cijene rada te povećanja plata, ali to ne treba da bude kraj. Tako da se stvari pomjeraju.
GLAS: Da li ćemo doći do “kovid” pasoša? Hoće li biti dogovora na nivou BiH?
ŠERANIĆ: Republika Srpska je od početka zahtijevala da mjesto izdavanja “kovid” sertifikata bude zdravstvena ustanova i da to mora biti bazirano na podacima koji ostaju u Srpskoj. U skladu sa našim zakonom, ne možemo nikome da ustupamo te podatke jer lični podaci ostaju na mjestu gdje se generišu. To smo usaglasili na posljednjoj konferenciji ministara, gdje su tu odluku podržale i kolege iz FBiH jer i oni imaju isti stav.
Istražni postupci
GLAS: U pandemiji je bilo manipulacija u vezi sa nabavkom zaštitne i druge opreme?
ŠERANIĆ: To je stvar koja je u nadležnosti istražnih organa i sudova. Ako bude utvrđena odgovornost, na bazi toga treba i donositi odluke.
Antitijela
GLAS: Mnoge je iznenadio podatak da oko 95 odsto stanovnika Srpske ima antitijela.
ŠERANIĆ: Dobro je da imamo te podatke, kao i istraživačke kapacitete na našim fakultetima koji su to preliminarno istraživanje uradili sa Institutom. Treba uraditi dubinsku analizu tog istraživanja. O tome sam već razgovarao sa dekanima fakulteta kako bi dobili jasnije smjernice za pojedine kategorije i vidjeti šta se može dalje, na bazi tog istraživanja, raditi. Ali ovi podaci nisu nešto zbog čega bi trebalo da skinemo maske ili da prestanemo razmišljati o rizicima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.