Žarko Laketa za "Glas": Nije vrijeme da EU diže ruke od migranata

Marijana Miljić Bjelovuk
Žarko Laketa za "Glas": Nije vrijeme da EU diže ruke od migranata

BANjALUKA - BiH dobija određenu sumu novca od međunarodnih organizacija u upravljanju migracijama, ali taj iznos mora biti daleko veći kako bismo se izborili. Taj problem nije kod nas nastao, mi se bavimo samo njegovim posljedicama, a uzrocima mora da se bavi EU.

Kazao je ovo “Glasu” direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa komentarišući pokušaje sve većeg broja zemalja EU da, nakon što su otvorile svoja vrata migrantima, sada ista zatvaraju, te teret žele da prebace na zemlje koje nisu članice EU, a među kojima je i BiH.

U BiH, navodi Laketa, postoji strategija upravljanja migracijama, koju je usvojio Savjet ministara, a u kojoj je decidno navedeno kada i u kojem periodu i okviru vlasti treba da preuzmemo upravljanje migracijama.

- Već iduće godine BiH treba da preuzme upravljanje migracijama. Navedeno je nekoliko prijedloga kako to isfinansirati. Dijelom je to i budžet BiH, ali mi zagovaramo da veći dio tog tereta preuzmu EU fondovi - kazao je Laketa.

Naveo je da BiH trenutno raspolaže određenim sredstvima za upravljanje migracijama od strane Evropske komisije, a koje implementiraju određene međunarodne organizacije, kao što je IOM te UNHCR koje pružaju pomoć u upravljanju migracijama unutar zemlje.

- Svake godine Evropska komisija odobrava određena sredstva za migracije ne samo u BiH već u čitavoj jugoistočnoj Evropi i regionu. To će se nastaviti, ali je zabrinjavajuće da ćemo kako mi, tako i Srbija, Hrvatska, Crna Gora u nekom narednom periodu imati sve manje novca od Evropske komisije, odnosno Evropske unije - poručio je Laketa.

Najveći iznos novca koji dobija BiH, navodi Laketa, odnosi se na zaštitu granice te se iz tog dijela dio sredstava preraspoređuje za druge namjene i sve ono što vuče za sobom lanac upravljanja migracijama.

- EU mora izdvojiti znatna sredstva za migracije iz razloga što su mnoge njene članice u samom početku bile popustljive o pitanju migracija. Sada kada je, što kažu, “voda došla do grla”, pojedine žele da uvedu kontrole na svojim granicama bez obzira na Šengen, kao što je slučaj sa Njemačkom - naglasio je Laketa.

Naglasio je da EU mora posvetiti više pažnje i odvojiti mnogo više sredstava za zemlje koje imaju i najviše problema sa migrantima.

- Migranti idu iz zemalja koje nisu članice EU do zemalja koje jesu njene članice, sve zavisi na koji način te rute funkcionišu, gdje je jednostavnija. Na tim rutama ulaze u Srbiju, Crnu Goru i BiH i idu dalje ka EU - naglasio je Laketa.

Poenta je, ističe Laketa, da se dobijaju određeni iznosi novca, ali prema njegovom mišljenju i bezbjednosnih agencija u BiH, taj iznos treba da bude znatniji kako prema BiH tako i drugim zemljama.

- To nije naš problem, već EU, oni moraju pomoći nama u nekom dijelu rute na kojoj se nalazimo. Sada nije rješenje da Njemačka uvede kontrolu na granicama. Kada se govorilo da to ne treba, niko od njih nije želio da čuje - zaključio je Laketa.

Konferencija

Iz Ministarstva bezbjednosti BiH saopšteno je da će na Jahorini 19. i 20. septembra biti održana ministarska konferencija “Sarajevski dijalog o migracijama”. Na dvodnevnoj konferenciji okupiće se ministri i direktori policija regiona, predstavnici međunarodnih organizacija i eksperti u oblasti migracija.

- Sarajevski dijalog o migracijama strateška je inicijativa usmjerena na rješavanje složenih migracijskih izazova sa kojima se suočavaju BiH i širi region Balkana - navedeno je u saopštenju Ministarstva bezbjednosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana