Višković: U aprilu 55 miliona KM za plate 70.000 radnika

Srna
Višković: U aprilu 55 miliona KM za plate 70.000 radnika

BANjALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je večeras da će u aprilu iz republičkog budžeta biti obezbijeđeno oko 55 miliona KM za isplatu minimalnih plata i uplatu poreza i doprinosa za oko 70.000 radnika koji nisu u mogućnosti da rade zbog mjera koje su preduzete s ciljem suzbijanja širenja virusa korona i posljedica koje trpi domaća privreda.

“Preliminarna procjena je da će u aprilu 70.000 radnika prestati da obavlja djelatnost zbog odluka Vlade i činjenice da će u probleme doći i određeni subjekti iz prerađivačkog sektora koji nisu direktno pogođeni našim mjerama, nego stanjem na globalnom tržištu. Tim radnicima ćemo u aprilu isplatiti minimalnu platu od 520 KM i uplatiti poreze i doprinose. Za to će, prema preliminarnim procjenama, biti potrebno 55 miliona KM”, istakao je Višković.

On je naveo da preliminarna računica pokazuje da je u branšama koje su direktno pogođene odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije o zabrani rada zbog širenja virusa korona obuhvaćeno oko 40.000 radnika, te da je donesena odluka da će za njihove martovske plate, koje treba da obezbijede poslodavci, Vlada uplatiti poreze i doprinose za koje će biti izdvojeno između 16,5 miliona i 18 miliona KM.

“Nema bojazni da može doći do zloupotreba. Taj novac neće ići poslodavcima nego će ga Vlada uplatiti javnim fondovima”, rekao je za RTRS Višković, koji je i komandant Republičkog štaba za vanredne situacije.

Prema njegovim riječima, za intervencije u vezi sa platama u privredi za mart i april obezbijeđen je novac.

“Radićemo rebalans budžeta da bismo stavke koje se odnose na nabavku sredstava, opreme, objekata i materijala, te troškove usavršavanja i reprezentacije doveli na minimalan nivo koji je potreban za normalno funkcionisanje, a na osnovu tih ušteda imamo obezbijeđena sredstva za mart i april”, naglasio je Višković.

On je dodao da je jedna od mjera koja je donesena s ciljem pomoći privredi prolongiranje roka za uplatu poreza na dobit sa 31. marta na 30. jun.

“Zbog već definisanih mjera i onih koje planiramo za april trebalo nam je vanredno stanje jer ih ne možemo drugačije sprovesti”, rekao je Višković.

On je naveo da će biti obezbijeđen dodatni novac putem obveznica, trezorskih zapisa i kredita jer je plan da u maju Vlada raspolaže znatnijim sredstvima u fondu za pomoć oporavka privrede kada bude okončana epidemija.

Višković je rekao da je od ekonomskih fakulteta koji djeluju u okviru javnih univerziteta i stručnjaka tražio preporuke u vezi sa mogućim mjerama, te da je na osnovu njih stigla i inicijativa iz Srpske da se Centralna banka BiH uključi u rješavanje ekonomske krize koja je već evidentna i za koju je nepoznato kolike će razmjere imati jer se ne zna do kada će trajati epidemija virusa korona.

“Iz FBiH je osuta paljba prema nama kada smo pomenuli da bi bilo normalno da se Centralna banka uključi u ovo pitanje kao što se uključuju sve centralne banke u svijetu. Ne želim da prejudiciram rješenje, neka ljudi iz Centralne banke i stručnjaci i finansijskog sektora kažu šta je najbolje”, istakao je Višković.

On je poručio da je nedopustivo da u Centralnoj banci postoji novac iznad obaveznih rezervi koji leži.

“Kada smo rekli da je normalno da taj novac bude upumpan u privredu kako bismo joj pomogli onda je rečeno da oni ne mogu kupovati obveznice entiteta, nego da moraju kupovati obveznice Njemačke”, dodao je Višković.

Prema njegovim riječima, skoro da nema države u svijetu koja putem svoje centralne banke nije ponudila ogroman novac privredi i stanovništvu.

“Oni novac ne daju iz budžeta. Nije normalno da Centralna banka BiH ovo posmatra sa strane i imam osjećaj kao da ih ne zanima šta se u ovom momentu dešava u BiH. Ako padnu budžeti i privreda kome treba Centralna banka BiH. Ne želimo da bude ugrožena domaća valuta, ali ako postoji novac koji je iznad obaveznih rezervi meni je neshvatljivo da ne žele da ga učine dostupnim privredi”, naglasio je Višković.

On je naveo da komercijalne banke imaju negativnu kamatu i plaćaju za višak sredstava iznad obavezne rezerve koja drže na računima Centralne banke.

“To je dokaz da postoji novac, a da li će i kada odlučiti da on bude dostupan, prije svega privredi, ostaje da vidimo. Mi ne možemo čekati da vidimo šta će uraditi Centralna banka. Zbog toga radimo na tome da u fond iz koga ćemo pomagati oporavak privrede poslije završetka epidemije obezbijedimo značajan iznos novca i da ga već u maju imamo na raspolaganju”, rekao je Višković.

On je istakao da će novac biti neophodan za tekuću likvidnost preduzeća, ali i za podsticaje da bi se održala postojeća radna mjesta i omogućilo novo zapošljavanje.

“Na pomoć mogu računati poslodavci koji ne budu otpuštali radnike”, poručio je Višković, navodeći da podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je 31. marta na birou bilo 400 lica više u odnosu na decembar 2019. godine.

Višković je ocijenio da su nedobronamjerne kritike zbog najavljenog zaduživanja, navodeći da postoje privredni subjekti i građani koji zbog trenutne situacije nisu u mogućnosti da izmiruju tekuće obaveze zbog čega nema ni uplata u budžet.

“Priliv u budžet u martu bio je za oko 50 miliona KM manji u odnosu na mart 2019. godine, a od budžeta se očekuje pomoć. Ukoliko ne reagujemo brzo i ne obezbijedimo potrebna sredstva tog novca na tržištu više neće biti”, rekao je Višković.

On je dodao da i međunarodne kreditne institucije i stručnjaci odobravaju zaduživanja s ciljem spasavanja privrede.

“Međunarodni monetarni fond je uvijek bio apsolutno protiv zaduženja, a sada u preporukama svim vladama sugeriše što veća zaduženja da bi bila održana likvidnost i javna potrošnja. Bez toga se dovodi u pitanje funkcionisanje čitavog sistema. Moramo biti u poziciji da isplatimo plate, penzije i socijalna davanja kako bi i oni mogli da izmiruju svoje obaveze i da bi krug bio zatvoren”, pojasnio je Višković.

Govoreći o procjenama za oporavak privrede, Višković je naglasio da će to velikim dijelom zavisiti od oporavka ekonomija država koje su najznačajniji spoljnotrgovinski partneri Srpske.

“S obzirom na to da je Srbija naš spoljnotrgovinski partner broj jedan, Italija druga, a Njemačka treća, naša privreda će se prije oporaviti što se i oni prije oporave poslije ove krize”, dodao je Višković.

On je poručio da će Vlada Srpske sa poslovnom i akademskom zajednicom nastaviti da traži najbolja moguća rješenja kada je riječ o oporavku.

“Ne znamo do kada će ovo trajati, kolika je šteta i koga će sve pogoditi. Zato se Vlada opredijelila da ide korak po korak i donosimo mjere pomoći za mart, pa za april, a pravimo fond koji bi bio operativan u maju”, rekao je Višković.

Zdravstveni radnici koji podnose najveći teret biće stimulisani

 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da će zdravstveni radnici koji su podnijeli najveći teret u borbi protiv virusa korona biti novčano stimulisani.
Višković je naveo da bi u ovom kriznom trenutku bilo neozbiljno da obeća povećanje plata svim zdravstvenim radnicima.

“Nisu ni svi zdravstveni radnici podnijeli isti teret. Ne može se mjeriti rad Doma zdravlja u Banjaluci i u nekoj drugoj lokalnoj zajednici ili Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske sa nekim bolnicama. Stimulacije za ljude koji su podnijeli najveći teret u ovoj situaciji sigurno će biti”, poručio je Višković, koji je i komandant Republičkog štaba za vanredne situacije.

Prema njegovim riječima, zdravstveni, ljudski i finansijski kapaciteti Srpske su ograničeni, a u problemima su i mnogo jače ekonomije.

“Ali, struka je rekla da smo na vrijeme preduzeli mjere kako bismo smanjili širenje virusa korona među građanima. Od solidarnosti svih, prije svega ljudi iz javnog sektora, u velikoj mjeri će zavisiti i da ljudi u realnom sektoru što lakše prebrode ovu krizu”, ocijenio je Višković.

On je podsjetio da će lična primanja članova Vlade za mart biti za 50 odsto manja u korist Fonda solidarnosti, te da su pozvali kompletan javni sektor i lokalne zajednice da slijede taj primjer da bi posredstvom ovog fonda što prije bilo moguće obezbijediti pomoć, prije svega, privredi.

“Mi smo kao narod poznati po solidarnosti i nadam se da ni ovaj put ona neće izostati”, rekao je Višković za RTRS.

On je naveo da će osim Vlade i lokalne zajednice kreirati mjere pomoći za privredne subjekte koje posluju na njihovom području, a koje se odnose na komunalne takse, naknade za zakupe, koncesije i ostalo.

“Isto to će raditi i republički nivo za poslodavce koji imaju takve ugovore sa Republikom”, rekao je Višković.

Govoreći o stanju u lokalnim zajednicama, Višković je naveo da nekoliko rubnih opština ima problema sa određenim životnim namirnicama, ali da su Vlada i Republički štab za vanredne situacije odlučili da pomognu, prije svega, u dostavi brašna.

“To važi i za četiri opštine u Federaciji BiH gdje živi većinsko srpsko stanovništvo”, rekao je Višković, navodeći da će ovim opštinama biti obezbijeđena pomoć i u vidu zaštitnih odijela, rukavica, maski i dezinfekcionih sredstava.

Prema njegovim riječima, posredstvom Ministarstva poljoprivrede, šumasrtva i vodoprivrede kreiraju se mjere za pomoć poljoprivrednim proizvođačima.

“Nemamo ni marke duga za podsticaj poljoprivrednim proizvođačima. Isplatili smo i oko 2,5 miliona KM privrednicima za povrat na osnovu povećanja plata na osnovu zakonu iz 1. jula prošle godine. Budžet nastoji da izmiri sve svoje obaveze. Platili smo prevoz za učenike, iako nisu cijeli mart koristili te usluge”, naglasio je Višković.

On je ponovio poziv građanima da zasiju zemlju koju imaju, makar to bile i male bašte.

“U jesenjoj sjetvi smo zasijali oko 70.000 hektara, a u proljećnoj planiramo sjetvu na više od 130.000 hektara. Dajemo i pakete za sjetvu, a tražio sam i da lokalne zajednice obezbijede određenu količinu repromaterijala i ponude ga svim građanima koji imaju gdje da siju”, rekao je Višković.

On je naveo da institucije Republike Srpske, odnosno srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, Vlada i ministri, zdravstveni sektor i drugi vode veliku borbu kojoj veliki doprinos daju i mediji.

“Naš apel je da ovu situaciju možemo u dobroj mjeri kontrolisati odgovornošću svakog pojedinca. Moja poruka građanima je da moramo da izdržimo još nekoliko sedmica i da ispoštujemo odluke nadležnih organa kako bismo ovo zlo stavili pod kontrolu. Prema neodgovornim pojedincima moramo preduzimati sankcije da bismo zaštitili one koji poštuju naše preporuke”, rekao je Višković.

On je poručio da strah neće pomoći u prevazilaženju trenutne situacije, te da je najvažnije da svi budu trezveni i da postupaju na pravi način.

“Ako se u ovakvoj situaciji može govoriti o zadovoljstvu ili nezadovoljstvu, moram reći da sam zadovoljan onim što smo radili od kada se u Srpskoj pojavio virus korona”, naveo je Višković.

Govoreći o pomoći koju je Srpska dobila u ovoj borbi, Višković je naveo da je do sada konkretna pomoć stigla jedino iz Srbije u vidu respiratora, zaštitnih odijela, maski, rukavica i druge opreme koja je neophodna zdravstvenom sektoru.

“Od UNDP-a smo dobili testove kao donaciju. U idućoj sedmici očekujemo znatno veće isporuke testova, ali njih smo platili. Značajan broj naših privrednih subjekata i pojedinaca iz Srpske uplaćuje donacije u Fond solidarnosti i našim zdravstvenim ustanovama. Zahvaljujem im na tome jer i oni trpe značajnu štetu, ali su pronašli način da pomognu”, istakao je Višković.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana