Važna mjesta diplomatiji služe kao nagrade
SARAJEVO, BANjALUKA - BiH ne uspijeva da posloži stanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) širom planete, a ključna prepreka je, prema mnogim ocjenama, manjak stručnog kadra, što se oslikava u mršavim rezultatima ekonomske diplomatije.
BiH ima 56 DKP-a, odnosno 44 ambasade, šest generalnih konzulata i šest misija pri međunarodnim organizacijama, a dio stručne javnosti i mnogi parlamentarci na nivou BiH saglasni su u stavu da je stanje u DKP mreži izuzetno loše.
Da je to obilježilo ranije godine, pokazala je i jedna analiza o kadrovima kojima su povjerena diplomatska sjedišta u inostranstvu jer su rezultati pokazali da veći dio njih nema potrebnu podlogu u vidu obrazovanja i stručnosti da bi radili poslove koji su im povjereni.
Raspodjela pozicija ide prema kvotama koje pripadaju srpskom, hrvatskom i bošnjačkog narodu, a svojevrsni presedan napravila je prošle sedmice ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković. Ona je, naime, nakon prijema i razgovora sa Amirom Krečom i Benjaminom Pandžićem, nosiocima najviših priznanja “Zlatni ljiljan” i “Zlatna policijska značka”, koje su stekli u “odbrani BiH” ponudila da izaberu bilo koju ambasadu BiH u svijetu gdje žele raditi.
Ipak, kako je saopštila Turkovićeva, obojica su izrazili želju da ostanu u BiH i nastave raditi u sjedištu Ministarstva inostranih poslova te su se zahvalili na ponudi.
Zamjenica predsjedavajućeg u Komisiji za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić ističe da se mora voditi računa ko se šalje u diplomatiju.
- Oni mogu da budu na pozicijama koja su predviđena za vojna lica, kao što su atašei, ali su im sve više primamljivije pozicije ambasadora, a o tome odlučuje bošnjački član Predsjedništva BiH - istakla je Majkićeva koja je dodala da imamo već situacija da pojedinci na pozicijama rade stvari koje nisu u interesu sva tri naroda.
Istakla je da su kod Bošnjaka kvalifikacije kadrova na posljednjem mjestu te da uvijek “mjere” po tome koliko je za njih, a koliko protiv ostalih.
- MIP je godinama najlošija institucija. Stanje u DKP mreži će se teško promijeniti - zaključila je Majkićeva.
Da ekonomska diplomatija nije dovoljno zaživjela, potvrdili su nedavno i u samom MIP-u. U jednom od planova rada je naglašeno da akcenat mora da bude na saradnji sa velikim ekonomijama, a u nedavnom izvještaju o radu je istaknuto da BiH nije uspjela da privuče značajnije investicije iz nekih područja gdje su najveće ekonomije svijeta - SAD, Japan, Kanada, Brazil, a gdje ima predstavništva, i to ne samo zbog udaljenosti i tradicionalne usmjerenosti ekonomija i investitora iz tih zemalja na druga područja u svijetu.
Istražna komisija
Svojevremeno je haos u diplomatskim redovima došao pod lupu i posebne istražne komisije, dok je na mjestu ministra bio Igor Crnadak, a cijela priča koja je digla veliku prašinu na kraju je sažeta u četiri opšta zaključka gdje je pisalo da je spoljnopolitički status decenijama označen negativnim konotacijama, a MIP BiH je pozvan da intenzivnije radi na poboljšanju lošeg imidža.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
