Uvodnim govorom Cvijanovićeve počela sjednica Narodne skupštine: Ustavni sud ruši temelje BiH

Njenim uvodnim govorom počela je posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na čijem dnevnom redu je informacija u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH počela je u Banjaluci.

BiH, kako je rekla, nikad nije ni dobila pravu šansu da živi život normalne države. Srpski i hrvatski narod frustrirani su jer im se stalno pokušavaju nametati stvari, a Bošnjaci zbog činjenice jer BiH nije cijela – njihova.

- Možda im je obećana, ali je nisu dobili. Istina je da su im mnogi pomagali da je naknadno dobiju jer se odlukama visokih predstavnika ranije, a kasnije odlukama Ustavnog suda BiH nastojalo od BiH napraviti država koja bi po formi bila građansko društvo, a po svojoj suštini bila bi zapravo po mjeri Bošnjaka – istakla je Cvijanovićeva u uvodnom govoru na početku posebne sjednice Narodne skupštine RS koja je sazvana na njen zahtjev.

Za Srpsku je, kako je rekla, posljednja odluka Ustavnog suda BiH dio procesa derogiranja postojećeg ustavnopravnog poretka, te urušavanja dejtonskih temelja na kojima počiva BiH. Potpuno je jasno, podvukla je, da je Ustavni sud BiH, osporavajući član Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS i navodeći da je to u nadležnosti BiH, dodatno usložio situaciju u pogledu imovine i onako komplikovane odnose u BiH.

-Odluka prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture RS je nesprovodiva. Čuli smo izjave bošnjačkih političkih prvaka i funkcionera o obaveznosti sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH. Ovo je prilično licemjerno znajući da je u FBiH ostalo na desetine nesprovedenih ili tek djelimično sprovedenih odluka Ustavnog suda na federalnom i kantonalnom nivou – naglasila je Cvijanovićeva.

Današnja BiH je, podsjetila je, formirana zahvaljujući tome što je Dejtonom uspostavljena potpuno nova unutrašnja struktura zajedničke države, način izbora, donošenja odluka, te funkcionisanja organa, u skladu sa Ženevskim i Njujorškim principima iz septembra 1995. godine.

- Saglasnost na osnivanje takve države, Republika Srpska dala je samo zato što je kao Srpska, međunarodno verifikovana Dejtonskim sporazumom kao ravnopravan entitet i zbog brojnih ustavnih garancija koje podrazumijevaju jednakost i jednakopravnost konstitutivnih naroda na nivou BiH.  Da su predstavnici Srpske u Dejtonu znali da će nakon potpisivanja sporazuma otpočeti proces njegove revizije i neustavnog razvlašćivanja Srpske, sasvim je sigurno da sporazum nikada ne bi bio ni potpisan, što znači da zajednička država ne bi bila ni formirana – rekla je Cvijanovićeva.

O suverenosti BiH najbolje govori činjenica da u Ustavnom sudu još sjede troje stranih sudija koji u procesu donošenja odluka često imaju odlučujuću ulogu i čine glasački blok sa bošnjačkim sudijama kojim se donose odluke suprotne postojećem ustavu.

-Strane sudije su u funkciji preglasavanja, mijenjanja dejtonskog ustavnog aranžmana, ograničavanja suvereniteta BiH, sprečavanja vlasništva domaćih organa nad domaćim procesima, produbljivanja nepovjerenja među narodima i nepovjerenja u BiH, a time i u funkciji disolucije postojeće države. To je slika današnje BiH, koja ne počiva na dogovoru, međusobnom uvažavanju i saradnji, već na pokušajima da se volja jednog naroda nametne svima ostalima uz pomoć stranih državljana – rekla je Cvijanovićeva.

Djelovanje Ustavnog suda kao instrumenta političkog Sarajeva narušilo je, dodala je, temelje na kojima BiH počiva i u kombinaciji sa ranijim mjerama visokih predstavnika dovelo je BiH u gotovo bezizlaznu situaciju.Srpska je, kako je rekla, zainteresovana za mir, stabilnost i očuvanje nadležnosti i ustavnog kapaciteta Republike Srpske.

- To je okvir naše politike. BiH u kojoj je moguće istovremeno ostvariti interes svakog naroda, entiteta, ali i BiH, za nas nije sporna. Sporna su otimanja nadležnosti pod plaštom navodnog pravljenja funkcionalnije države, a u suštini, ona je zbog takvih intervencija u sve gorem stanju i sve bolesnija – ocjenila je Cvijanovićeva i dodala da je Narodna skupština je srce demokratskog, političkog i institucionalnog života RS te da vjerujem da će, u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, zaštititi interes Republike Srpske.

U informaciji u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH koju treba da razmotri Narodna skupština se, između ostalog, navodi da Ustavni sud BiH, osporavajući član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, osporava svoj kredibilitet i narušava dejtonsku strukturu i raspodjelu teritorije među entitetima u omjeru, 49 prema 51 odsto.

Na početku sjednice zakletvu je položio Momčilo Antonić iz SNSD-a koji će na toj poziciji zamijeniti stranačkog kolegu Zorana Tegeltiju koji je preuzeo funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije.

Sjednici prisustvuju i lideri parlamentarnih stranaka u Srpskoj, SNSD-a Milorad Dodik, SDS-a Mirko Šarović, Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, SP-a Petar Đokić, PDP-a Branislav Borenović, Demosa Nedeljko Čubrilović, koji je i predsjednik Narodne skupštine, DNS-a Nenad Nešić i NDP-a Dragan Čavić.

Na sjednici je i premijer Srpske Radovan Višković, te brojni ministri u Vladi Srpske, kao i predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama BiH i udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata.

Posebna sjednica je sazvana nakon što je Ustavni sud BiH ranije donio odluku kojom se knjiženje ili upisivanje svojine nad poljoprivrednim zemljištem na Republiku Srpsku zabranjuje i proglašava neustavnim, te kojom se pomenuto zemljište Srpske proglašava državnom imovinom.

Jedinstven stav Republike Srpske je da njeni politički predstavnici u zajedničkim institucijama BiH obustavljaju rad na odlučivanju o bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.