Usvojenje djeteta mora biti u interesu usvojenika

Srna
Foto: Printskrin

BANjALUKA - Usvojenje djeteta mora biti u interesu usvojenika, te bračni par koji želi usvojiti mališana prolazi detaljnu obradu u cilju utvrđivanja opšte i posebne podobnosti za usvojenje, rečeno je Srni u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

U resornom ministarstvu su naveli da je u Republici Srpskoj prošle godine evidentirano 315 mališana bez roditeljskog staranja, dok su zabilježena četiri potpuna usvojenja, kao i pet nepotpunih.

Iste godine bilo je 34 zainteresovanih usvojilaca, dok ih je u 2019. godini bilo 18.

Iz resornog ministarstva su pojasnili da djeca bez roditeljskog staranja nisu samo djeca bez roditelja, već i djeca roditelja koji su privremeno ili trajno spriječeni da vrše roditeljsku dužnost.

"Roditelji ove djece su živi, ali su iz bilo kog razloga, privremeno ili trajno, spriječeni da vrše roditeljsko pravo, te u tom smislu, djeca čiji su roditelji privremeno spriječeni da vrše roditeljsku dužnost, nisu potencijalni usvojenici", naveli su u Ministarstvu.

S obzirom na to, dodali su, broj zahtjeva za usvajanje je uvijek veći od broja realizovanih usvojenja, zbog činjenice da većina djece bez roditeljskog staranja koja su u ustanovi za smještaj djece bez roditeljskog staranja ili u hraniteljskim porodicama imaju svoje biološke porodice, ali su iz različitih razloga trenutno izuzeta iz svojih porodica, često do osnaživanja same porodice i povratka.

Postupak usvojenja regulisan je Porodičnim zakonom, čiji obrađivač je Ministarstvo pravde Republike Srpske.

"Potpunim usvojenjem se između usvojioca i njegovih srodnika i usvojenika i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva, kao da se radi o krvnom srodstvu, a potpuno se može usvojiti dijete uzrasta do pet godina, koje nema žive roditelje, ili su mu roditelji nepoznati", napomenuli su iz Ministarstva.

Pojasnili su i da se nepotpunim usvojenjem između usvojenika i usvojioca i njegovih potomaka zasnivaju odnosi srodstva kao i prava i dužnosti koja po zakonu postoje između roditelja i djece ako zakonom nije drugačije određeno,a nepotpuno usvojeno može biti dijete starije od pet godina.

Iz resornog ministarstva su napomenuli da osim usvojenja, postoje i drugi oblici zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja, poput hraniteljstva.

"Zbrinjavanje u hraniteljsku porodicu je oblik zbrinjavanja korisnika u porodicu koja mu obezbjeđuje zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, koja brine o ličnosti korisnika i pomaže mu u ostvarivanju njegovih prava i izvršavanju obaveza", rekli su u Ministarstvu.

Zahvaljujući modelu hraniteljstva, dodali su, djeca imaju priliku da odrastaju u porodičnom okruženju, da dobiju adekvatnu zaštitu i brigu, zdravstvenu zaštitu, vaspitanje i sve ono što je djetetu potrebno kroz odrastanje, te da razvijaju emotivne veze, imaju uzore na koje mogu da se ugledaju i mogućnosti da izrastu u zdrave i dobre ljude.

U 2020. godini u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja "Rada Vranješević" u Banjaluci bilo je oko 75 korisnika, u hraniteljskim porodicama bilo je 196 djece, dok je u srodničkim hraniteljskim porodicama bilo 98 djece.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana