Ustav Srpske puni 29 godina: Zbog nametnutih izmjena potrebna nova rješenja

Srna
Ustav Srpske puni 29 godina: Zbog nametnutih izmjena potrebna nova rješenja

BANjALUKA- Sutra se navršava 29 godina od donošenja prvog Ustava Republike Srpske, jednog od najvažnijih konstitutivnih akata, koji su bili osnov za njeno stvaranje.

Stručnjaci za ovu materiju podsjećaju da je usvajanjem Ustava Srpske potvrđen državnotvorni kapacitet srpskog naroda, ali  naglašavaju i da je zbog brojnih izmjena i nametnutih amandmana opravdano razmatrati mogućnost donošenja novog ustava.

Prvi Ustav Republike Srpske donesen je 28. februara 1992. godine kao Ustav Srpske Republike BiH i bio je temelj pravne moći, bezbjednosti, legaliteta i legitimiteta Srpske.

Ovim aktom definisan je politički okvir Republike Srpske i funkcionisanje njenih demokratskih institucija, te stvoren temelj na kojem Srpska i danas počiva.

Donošenjem prvog Ustava Republike Srpske srpski narod i njegovo tadašnje rukovodstvo poslali su jasnu poruku da žele da žive u demokratski uređenom društvu u kojem su prava i slobode zagarantovane svima koji poštuju taj akt.

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) i nekadašnji predsjednik Srpske Rajko Kuzmanović izjavio je Srni da je donošenjem Ustava Republike Srpske 28. februara 1992. godine zaokružena državotvorna trijada definitivnog konstituisanja Srpske i poručio da je potrebno donijeti novi Ustav jer su dvije trećine Ustava promijenjene.

Kuzmanović je rekao da su tokom proteklih 29 godina donesena 124 amandmana na Ustav Republike Srpske, što znači da su dvije trećina Ustava promijenjene.

- Mijenjali su ga ovlašteni, ali znatno više neovlašteni organi, ustanove i pojedinci, među kojima prednjače visoki predstavnici sa 83 nametnuta amandmana - rekao je Kuzmanović.

On je naglasio da je zbog toga krajnje vrijeme da prestane bilo kakav uticaj međunarodne zajednice i da prestane rad OHR-a, te da se konstitutivnim narodima u BiH prepusti rješavanje unutrašnjih političkih, ekonomskih, pa i ustavnih pitanja.

Kuzmanović je podsjetio da je bilo nekoliko pokušaja institucija Republike Srpske da se mijenja Ustav, ali su faktori političkog Sarajeva to onemogućili.

- Bilo bi dobro da Narodna skupština Republike Srpske pokrene postupak promjene ili donošenja novog ustava i da formira ekspertsku grupu za izradu nacrta ustava. Možda će politička klima biti bolja, pa da se donese novi ustav Srpske - istakao je Kuzmanović.

On je rekao da formiranje Republike Srpske i donošenje Ustava predstavljaju ostvarivanje volje građana da žive i rade u slobodnoj i demokratskoj državotvornoj jedinici i da ostvaruju punu zaštitu ljudskih prava i sloboda, socijalnu pravdu i vladavinu prava.

- Sadržaj i vrijeme donošenja Ustava Republike Srpske iz februara 1992. godine neodoljivo podsjeća na Sretenjski ustav Srbije iz 1835. godine, jer su oba ta akta izraz državnosti i volje naroda - rekao je Kuzmanović.

On je naveo da Ustav od 28. februara 1992. godine predstavljao moderni, demokratski i mirnodopski dokument koji je donesen prije izbijanja ratnih sukoba u BiH.

Prema njegovim riječima, to je bio treći konstitutivni akt Republike Srpske, a prvi akt je bila hrabra i dalekosežna odluka poslanika srpske provenijencije od 24. oktobra 1991. godine da se konstituiše Skupština srpskog naroda u BiH, dok je drugi važan državotvorni akt bio proglašenje Republike Srpske 9. januara 1992. godine.

Profesor ustavnog prava Goran Marković podsjeća da je Ustav Republike Srpske uredio cjelokupnu ustavnu materiju od 1992. do 1995. godine, omogućivši da Srpska funkcioniše kao nezavisna država, ali smatra da bi, zbog određenih nametnutih amandmana, bilo opravdano razmatrati mogućnost donošenja novog.

Marković je istakao da je najvši pravni akt Srpske pretrpio značajne promjene stupanjem na snagu Ustava BiH, ali da i danas reguliše praktično sve dijelove ustavne materije - od ljudskih prava, organizacije državne vlasti, pa do teritorijalne organizacije Srpske.

Prema njegovim riječima, Ustav Republike Srpske pisan je u duhu jugoslovenske i srpske ustavnopravne tradicije, jednim lijepim, razumljivim jezikom i ne sadrži norme koje su nejasne, protivrječne i međusobno neusklađene.

- Istina, u Ustavu postoji određeni broj amandmana koje je svojevremeno nametnuo visoki predstavnik, koji su u pravnotehničkom smislu pisani na jako loš način, tako da oni kvare čistoću ovog pravničkog jezika i teksta - ukazao je Marković, koji je i dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Marković pojašnjava da je Ustav Republike Srpske mnogo puta mijenjan, a naročito od 1995. godine, kada je na snagu stupio Ustav BiH, pa sad ima 140 članova i čak 122 amandmana, što je veoma mnogo.

- Sve to je doprinijelo da je prvobitni ustavni tekst značajnim dijelom izmijenjen i to je jedan od razloga zbog kojeg bi bilo opravdano razmatrati mogućnost donošenja novog ustava - istakao je Marković.

On je dodao da je čuo za inicijative za izmjene najvišeg pravnog akta Republike Srpske ili za donošenje novog, naglasivši da je to složen proces za koji je potreban i politički konsenzus.

- Činjenica je da se ustav donosi po ustavotvornom postupku, koji je složeniji od zakonodavnog. Tu je potrebna dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini, a pita se Vijeće naroda Republike Srpske. O tome je zaista potrebno veoma pažljivo promisliti, vidjeti koja su to nova rješenja koja bi bila unesena, a koja bi mogla dobiti kvalifikovanu skupštinsku većinu - pojasnio je Marković.

Marković je rekao da sa jedne strane postoji potreba da sam tekst Ustava bude prečišćen kako bi bio čitljiviji i jasniji, ali i da se otklone neke veoma nejasne i pravnotehnički loše pisane ustavne norme, koje je nametnuo visoki predstavnik.

- S druge strane, vjerovatno postoji potreba i za nekim potpuno novim ustavnim rješenjima koja bi bila sadržana bilo u izmjenama, odnosno ustavnim amandmanima, ili u potpuno novom ustavnom tekstu. To je, ipak, najvećim dijelom i stvar saglasnosti političkih činilaca, koji trebaju da dignu ruku za taj novi ustav - zaključio je Marković.

Istoričar Draga Mastilović naglašava da je donošenje prvog Ustava Republike Srpske pokazalo prije svega visoku nacionalnu svijest, ali i državotvorni kapacitet srpskog naroda zapadno od rijeke Drine.

Prema njegovim riječima, donošenjem Ustava samo dan prije početka muslimansko-hrvatskog referenduma o nezavisnosti BiH, srpska intelektualna elita, koja je u to vrijeme bila istovremeno i politička elita srpskog naroda na prostoru tadašnje BiH, pokazala je izuzetno visok nivo razumijevanja istorijskih procesa i shvatala ozbiljnost političkog trenutka koji se nametao.

- Čini se da su tada, prvi put u 20. vijeku, Srbi i njihova politička i intelektualna elita dokazali da su naučili lekcije iz istorije i bili potpuno svjesni činjenice da bez državnog institucionalnog okvira njihov biološki opstanak zapadno od rijeke Drine više neće biti moguć - ocijenio je Mastilović, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

On je naglasio da je taj ustav, iako je kroz skoro tri decenije u više navrata mijenjan amandmanima, još u toku rata, a poslije rata najčešće pravnim nasiljem visokih predstavnika, bio i ostao do danas ključni dokument i dokaz državotvornosti, ali i svojevrsni temelj i garant samoodržanja srpskog naroda na ovom prostoru.

Garant opstanka

Profesor ustavnog prava iz Banjaluke Milan Blagojević rekao je da Ustav Republike Srpske svojim postojanjem dokazuje jedinstvo kritične mase ovdašnjeg stanovništva u vezi sa Srpskom kao neupitnom vrijednošću i garantom opstanka srpskog naroda na ovim prostorima, ne samo u biološkom smislu, već i kao državotvornog i političkog naroda.

Blagojević je, povodom navršavanja 29 godina godina od usvajanja prvog Ustava Srpske, rekao Srni da je jedna od funkcija ustava konstituisanje i stvaranje države, te da je taj najviši pravni akt važan u istoriji Srpske jer su njime položeni temelji za organizovanje državnih institucija i organa, uz definisanje njihovih funkcija.

- U normativnom smislu izvršena je i konstitucionalizacija državne vlasti. Donošenjem Ustava Srpske prije 29 godina izvršena je i legitimizacija Republike u odnosu na njeno stanovništvo i državljane, ali i prema drugim državama i međunarodnim organizacijama, pri čemu je to legitimisanje pravno verifikovano Dejtonskim mirovnim sporazumom kao izvorom međunarodnog prava - podsjetio je Blagojević.

On je rekao da je time Srpska, zahvaljujući i svom ustavu, dobila međunarodnopravno priznanje i afirmaciju, kao federalna jedinica sa svojim državnim nadležnostima određenim Ustavom BiH.

- Sve to su činjenice koje nisu važne samo za prošlost i sadašnjost Srpske, već i za njenu budućnost, u kojoj taj ustav treba da nastavi vršiti jednu od svojih važnih funkcija, a to je integrativna - naveo je Blagojević.

Kada je riječ o povremenim najavama političkih faktora o usvajanju novog Ustava Srpske, Blagojević je istakao bi za Republiku to bilo najbolje, ali da u ovom trenutku na tom planu ne postoji istinska politička volja i snaga u vlasti i opoziciji.

- Što se tiče potrebe izmjena važećeg Ustava, nju bi prije svega trebalo učiniti u pravcu jačanja i čuvanja ustavnopravne pozicije Srpske. U tom smislu smatram da bi u što skorije vrijeme trebalo dopuniti Ustav sa dvije važne odredbe. Jedna se odnosi na proglašenje vanrednog stanja u Srpskoj, a druga na dodatne ustavne garancije za očuvanje njenih ustavnih nadležnosti - pojasnio je Blagojević.

Kada je riječ o prvom prijedlogu, Blagojević je rekao da je važećim Ustavom Srpske propisano da predsjednik Republike za vrijeme ratnog i vanrednog stanja, kojeg proglase institucije BiH, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine ako ona ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi.

Blagojević je istakao u vezi s tim da predsjednik Srpske, nakon što sasluša mišljenje predsednika Narodne skupštine, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti parlamenta Srpske.

- Kao što vidite, prema sadašnjem stanju našeg Ustava, predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom samo kada vanredno stanje proglase institucije BiH (Parlamentarna skupština BiH i Predsjedništvo BiH), a ne i kada to stanje proglasi Narodna skupština. Stoga bih ovu ustavnu odredbu trebalo dopuniti tako da glasi - predsjednik Republike za vrijeme ratnog i vanrednog stanja, koje proglasi Narodna skupština, odnosno institucije BiH, ako Narodna skupština ne može da se sastane, na prijedlog Vlade ili po sopstvenoj inicijativi i nakon što sasluša mišljenje predsjednika parlamenta Srpske, donosi uredbe sa zakonskom snagom i o pitanjima iz nadležnosti Narodne skupštine. Time će predsjedniku Republike biti omogućeno da uredbe sa zakonskom snagom donosi i onda kada vanredno stanje proglasi Narona skupština, a ne samo kada to učine institucije BiH, kako inače sada piše u Ustavu Srpske - pojasnio je Blagojević.

U vezi sa svojim drugim prijedlogom izmjena Ustava Srpske, Blagojević smatra poželjnim da se ugradi odredba prema kojoj Srpska svojim krivičnim zakonodavstvom propisuje krivična djela kojima se štite njene ustavne nadležnosti od njihovog neustavnog prenošenja na bilo koji drugi nivo vlasti u BiH ili izvan nje.

- Time bi i snagom Ustava bilo naloženo Narodnoj skupštini da u Krivičnom zakoniku Srpske propiše krivično djelo neovlašćenog prenošenja ustavnih nadležnosti Republike. I to ovako - Ko bez odluke ili protivno odluci Narodne skupštine prenese u cjelini ili djelimično neku ustavnu nadležnost Republike na bilo koji drugi nivo vlasti u BiH ili izvan nje, kazniće se zatvorom od dvije do 12 godina. Ako je ovo djelo učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina - precizira Blagojević.

Stevandić: Pečat na državnost

Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je Srni da je usvajanje Ustava Republike Srpske bio prvi pečat na njenu državnost.

- Građanima Republike Srpske čestitam 29 godina od donošenja najznačajnijeg akta. Moramo se prisjećati dana kada smo donosili velike odluke nakon kojih su nam se djeca rađala u slobodi - rekao je Stevandić.

Istakao je da su odluke koje su donesene za Republiku Srpsku bile od presudnog značaja za opstanak srpskog naroda.

-  Da nije bilo takvih odluka ko zna gdje bi danas bio srpski narod sa ovih prostora. Slava onima koji su podržali usvajanje Ustava Republike Srpske - dodao je Stevandić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana