Tužilaštvo BiH donijelo odluku o nesprovođenju istrage o ratnom zločinu nad 39 Srba u Prijedoru

Srna
Tužilaštvo BiH donijelo odluku o nesprovođenju istrage o ratnom zločinu nad 39 Srba u Prijedoru

SARAJEVO- Tužilaštvo BiH donijelo je odluku o nesprovođenju istrage u vezi sa ratnim zločinom počinjenim nad 39 osoba srpske nacionalnosti na području Prijedora 30. maja 1992. godine, saznaje Srna.

Nekadašnji Centar javne bezbjednosti Banjaluka podnio je 28. septembra 2010. godine izvještaj o napadu na Prijedor protiv Asima Muhića, Kemala Alagića, Jasmina Blaževića, Ferida Delkića, Halima Mešića, Edina Čajića, Merima Čauševića, Slavka Ećimovića, Suada Karagića, Izeta Mešića i Nedžada Babića zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarrobljenika i krivično djelo organizovanje grupe ljude i podstrekavanje na činjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Prema saznanjima Srne, izvještaj je teretio Muhića, Alagića, Ećimovića, Mešića i Karagića da su planirali, pokrenuli, naredili, učinili i podstrekavali činjenje krivičnog djela ratnog zločina nad civilnim stanovništvom, naseljima, pripadnicima Vojske Republike Srpske i licima zaštićenih međunarodnim pravom.

Krivična djela izvršena su nad 39 lica srpske nacionalnosti i to 20 pripadnika Vojske Republike Srpske (osam njih je ubijeno, osam ranjeno i četiri zarobljeno) i 19 civila (šest ubijeno, 13 ranjeno).

U obrazloženju Tužilaštva BiH navodi se da prikupljena obimna dokumentacija i saslušan veliki broj osoba, ali da rezultati provedenih analiza, kako kažu, nesporno ukazuju da nema osnova sumnje, jer nema dokaza da se zaista desio ratni zločin.
Tužilaštvo BiH je  11 godina analiziralo dostavljenu dokumentaciju.

Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila grada Prijedora Zdravka Karlica izjavila je Srni da je više ništa ne iznenađuje kada su u pitanju odluke Tužilaštva BiH.

-Za srpske žrtve nikad nije bilo pravde, ni u Drugom svjetskom ratu, a, nažalost, ni sada. Odluka o nesprovođenju istrage nije pravedna - rekla je Karlica.

Njen suprug, Zoran Karlica, po kojem danas nosi ime centralni gradski trg u Prijedoru, ranjen je toga jutra u odbrani grada, prevezen je najprije u Banjaluku, a potom na VMA u Beograd gdje je 6. juna 1992. godine podlegao.

-Kako nije bilo ratnog zločina, ako je to jutro izvršen veoma organizovan i isplaniran napad sa šest punktova? I sad pričamo da nema elemenata ratnog zločina!? To me jako vrijeđa. I mi volimo svoje žrtve, kao što oni vole svoje -istakla je Karlica.

Ona je podsjetila da iz ove organizacije uvijek ide poruka da niko ne treba da bude amnestiran od odgovornosti i da svako treba da odgovara za počinjene zločine.

-Uvijek smo govorili, ko god je zlo radio, neka odgovara i treba svako da odgovara. Nije dobro drugom činiti zlo, niti žrtve ne uvažiti. I ti ljudi koji donose takve odluke, teško će prolaziti u životu i njihova pokoljenja. Ne možemo drugom činiti nažao da nama bude dobro -poručila je Karlica.

Predsjednik Boračke organizacije grada Prijedora Zoran Predojević izjavio je da odluka Tužilaštva BiH o nesprovođenju istrage ne vodi ka pomirenju dva naroda već da samo produbljuje jaz između ljudi koji vijekovima žive na jednom prostoru.

-Sa žaljenjem smo čuli ovu vijest, iako je policija prikupila sve dokaze koji su potvrđivali namjere i učešće paravojnih muslimanskih snaga u napadu na Prijedor - rekao je Predojević Srni.

On je izrazio uvjerenje da će prevladati razum, da se neće prikupljati politički poeni i da će se racionalno razmišljati i donositi odluke u korist građana Republike Srpske.

-I ova odluka Tužilaštva pokazatelj je da je opravdana reakcija srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika o nametnutim zakonima koja je naišla na punu podršku u Prijedoru gdje je samo u Boračkoj organizaciji za tri dana prikupljeno više od 1.200 potpisa - naveo je Predojević.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana