Topovi ili lupa srca: Anima, animus

Glas Srpske

Piše Mirko Vuković

KAO junoša, još, u svome razrogačenom mladićstvu, u stanu Suada i Sabahete Masličić došao sam do jedne zapanjujuće spoznaje. Supružnici Masličić su, oboje, slikari. Neko bi manje upućen tada na mome mjestu, zasigurno, pomislio da su njegove slike njene, i obrnuto. Teško da sam se mogao oteti tom utisku. Dramatična ekspresivnost njenog rukopisa, široka četka, upečatljiv, snažan manuelni gest, pastuozni nanosi boje i grubo oslikane forme na njenim slikama upućuju na posve muški senzibilitet. Na drugoj strani, romantično-bajkovita koloristika, pastelnost, lakoća i prozračnost Suadovih slika, lazurno slikanje u divizionističkom maniru i poentilistička, brižljiva minucioznost u nanošenju boje (nalik onoj viđenoj kod Kemala Ramujkića) prije bi mogli biti imanentni ženskom rukopisu. Opšte je prihvaćen obrazac po kome je primordijalni, mistični "arhetipski čovjek", u stvari, ambivalentno biće koje na noumenalnom nivou u sebi sadržava i mušku i žensku "sferu". Bila bi to ideja o animi (muškarčevoj nesvjesnosti koja u sebi sadržava komplementarnost ženskog dvojstva) i animusu (ženina nesvjesnost sa muškim karakteristikama) u Jungovoj filosofskoj doktrini. Uopšte, čini se, da je ta naglašenost suprotnog polariteta (naravno, ne do ekstrema!) zapravo i dominanta koja određuje stepen umjetničke ispoljenosti. Ako je suditi po ciklusu pjesama "Bilješke sa Kazanovinih putovanja Francuskom", dalo bi se reći da je mlada pjesnikinja iz Prijedora Mirjana Ostojić (1977) odlična potvrda ove tvrdnje. Ona pjeva u prvom licu, muškim glasom, iz ugla gledanja slavnog zavodnika. "Njena koža je/ podloga ožiljcima zadovoljstva;/obrasla me cijelog/kao topla biljka (...) Sa njenih koljena sam posmatrao/kako rastu male biljke/na kojima tek treba odsvirati/ simfoniju strasti", reći će ona u pjesmi Adele. Erotski naboj i vibrantna senzualnost, ipak kao da ostaju u drugom planu, iza džentlmenske (muške!) decentnosti izrečenog, ispod koje snažno isijavaju, kao što kroz gornji sloj nanesene boje uvijek isijava ona nanesena u podlozi."Zidovi moje kuće su dobijali boju novih žena;/tako je Natalie ušla svježe obojena u ljubičasto./Svojim stomakom je dotakla moje ruke./Ja sam osjetio da je unutra toplo/i da je ona moj budući dom"(pjesma Natalie). Ostojićkin Kazanova nije pojednostavljena, jednodimenzionalna ličnost, erotoman i vagabund vođen plitkim emocijama, ekstatičnim polnim impulsom i golim instinktom. Osjećam strašnu nelagodu kad izgovaram ovještale fraze i opšta mjesta, ali izgleda da se nema kud - moraću reći ono: Eros i Tanatos. Na djelu su Eros i Tanatos. Dvije sile se u njemu sudaraju. On je filozof (nostalgik i melanholik), ljubavni praktik svjestan opšteg zakona prolaznosti, samiranja, nestajanja i propadljivosti svega zemaljskog. Ovi "Zapisi" su Kazanovin emotivni dekrešendo, degresivna saznajna skala. Na najbolji način to ilustruje predivna pjesma Sophie koja otpočinje lirskim ambijentiranjem ("Nalazili smo se u staroj kovačnici/gdje su se gnijezdile lastavice"), zatim preko jednog nadirućeg, zapjenjenog talasa putenosti ("Kada smo našu tišinu mijenjali za pljusak gugutanja,/nestajalo bi dvorište i perje lastavica;/ostajali smo životinje namamljene mirisom") dotiče obalu saznajnog ("Kada sam odlazio, jesen je postajala vidljivija./ "Ponešto izmakne, ponešto sagnjije", rekla je Sophie/i zaćutala kao prašina"). Istu situaciju susrećemo i u završnici pjesme Natalie :"Klečeći mi je dala pečat jezika./Imao je okus čina/koji se tek trebao desiti./Mnogo poslije, gledali smo se kao drveni ljudi/i ja više nisam bio siguran u jedinstvenost njene/kože i trbuha". Sa ovim sam se (odličnim!) ciklusom pjesama prvi put susreo na 33. Festivalu poezije mladih u Vrbasu. Tada sam, zapravo, čuo kako ih pjesnikinja govori, a potom sam ih mogao i malo analitičnije iščitavati (i raščitavati) u zborniku sa tih susreta. Koliko je meni poznato, one do sada još nisu objavljene u jednoj knjizi. Šteta..."Da li su to bili topovi, ili lupa moga srca?"

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana