Tegeltija: Zakon o VSTS amandmanima mijenjati u parlamentu

Srna
Tegeltija: Zakon o VSTS amandmanima mijenjati u parlamentu

SARAJEVO - Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da je na današnjoj sjednici Savjet ministara usvojio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH koji je jedan od zahtjeva Evropske komisije za dobijanje kandidatskog statusa, te druge tranše makrofinansijske pomoći EU.

"Zakon je dugo pripreman, Ministarstvo pravde je prošlo mnogo usaglašavanja od Venecijanske komisije, Evropske komisije, u samoj izradi i pripremi zakona učestvovali su mnogi i nažalost nismo uspjeli postići potpunu saglasnost u vezi sa ovim zakonskim rješenjem", rekao je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Tegeltija je rekao su on i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac glasali protiv predloženih izmjena i dopuna.

"Procjena je bila da je bolje da taj zakon ide u parlament, gdje postoji mogućnost da se kroz amandmane u oba doma sve usaglasi i dileme razriješe, nego da to držimo i dalje kao neusaglašen materijal Savjeta ministara", istakao je Tegeltija.

On kaže da su glasali protiv iz dva ključna razloga.

"Prije svega, što postoje dijelovi ovog zakona koji VSTS-u daju ovlaštenja za koja on objektivno u ovom trenutku nema ni materijalne ni tehničke kapacitete i teško da će ih ikada moći obezbijediti, s obzirom da te poslove koji mu se žele dodijeliti rade specijalizovane institucije unutar poreskih uprava, tužilaštava", naveo je Tegeltija i dodao da je njihov stav bio da VSTS teško može organizovati te službe.

Tegeltija je dodao da se nada da će se u parlamentarnoj proceduri shvatiti da je to dio koji ne treba da se nađe u zakonu.

"Ozbiljna rezerva postoji i u vezi sa Strategijom za reformu pravosuđa", rekao je Tegeltija, ocijenivši da treba pripremiti cjelovit paket zakona koji se tiču rada pravosuđa.

Tegeltija je naveo da je Savjet ministara danas usvojio odluku o privremenom finansiranju institucija BiH za treći kvartal, te kompletirao tim BiH za pregovore sa Hrvatskom o Trgovskoj gori.

Prema njegovim riječima, odluka o privremenom finansiranju institucija BiH za treći kvartal ove godine donijeta je na kraju drugog kvartala jer je postojalo uvjerenje da će Predsjedništvo BiH usaglasiti prijedlog budžeta BiH za ovu godinu i uputiti ga u parlamentarnu proceduru, te da neće biti potrebe za još jednom odlukom o privremenom finansiranju.

"Nažalost, nema saglasnosti u Predsjedništvu BiH da se prijedlog zakona o budžetu uputi u parlamentarnu proceduru", konstatovao je Tegeltija.

Precizirajući da je danas donijeta odluka o privremenom finansiranju identična prethodnim dvjema, Tegeltija je rekao da privremeno finansiranje znači da neće moći biti finansirani određeni projekti važni za građane BiH.

"Nadamo se da će Predsjedništvo BiH uspjeti da se usaglasi i budžet uputi u proceduru", dodao je Tegeltija.

Ocijenivši veoma važnim kompletiranje ekspertskog tima BiH koji će sa hrvatskom stranom analizirati sve podatke koji su važni kada je riječ o izgradnji odlagališta na Trgovskoj gori, Tegeltija je izrazio uvjerenje da će ovaj tim dokazati da se radi o pogrešnoj lokaciji koja nije bezbjedna za građane BiH, od Novog Grada pa južnije do Bihaća.

Tegeltija je najavio da će Savjet ministara raditi do sredine jula, kada će, poput ostalih institucija BiH, ukoliko ne bude potrebe za hitnim sjednicama, napraviti pauzu u radu.

"Savjet ministara nije učestvovao u kupovini poslovnog prostora UIO u Banjaluci"

Tegeltija je naveo da je danas da je odluka o kupovini poslovnog prostora za potrebe Uprave za indirektno oporezivanje BiH u Banjaluci u direktnoj nadležnosti Upravnog odbora ove uprave, te da Savjet ministara ni na koji nije učestvovao u tom postupku, niti je to mogao.

Odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše tvrdnje lidera PDP-a Branislava Borenovića da je Savjet ministara donio odluku o kupovini poslovnog prostora za UIO u Banjaluci, Tegeltija je rekao da u BiH postoje institucije koje taj postupak sprovode apsolutno samostalno bez ikakvog uticaja Savjeta ministara, što je slučaj sa Upravnim odborom UIO, naglašavajući da to zna jer je i sam dugi niz godina bio član ovog odbora.

- Odluka UIO o kupovini postora, odluka o izboru ponuđača i sve drugo je apsolutno u direktnoj nadležnosti Upravnog odbora, koji nikada niti informisao Savjet ministara o kupovini, niti je tražio saglasnost za raspisivanje konkursa, kao što to radi Služba za zajedničke poslove - pojasnio je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, Savjet ministara ima Službu za zajedničke poslove, koja za institucije BiH kupuje poslovne prostore, koja nakon sprovedene procedure podnosi izvještaj Savjetu ministara, što nije slučaj sa UIO.

- Prije mnogo godina donesena je odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima, kada je definisan značajan iznos sredstava za nabavku zgrada, prostorija za mnogo institucija u BiH, kao za regionalni centar UIO u Sarajevu, Mostaru, izgradnji graničnih prelaza itd. U tim slučajevima se samo planira finansijski okvir, a u svemu ostalom samo učestvuje Upravni odbora Uprave - rekao je Tegeltija.

Upitan da prokomentariše tvrdnje opozicije o nesposobnosti Savjeta ministara i pozivu predsjedavajućem da podnese ostavku, Tegeltija je rekao da to nije ništa novo, te da je to posao opozicije, čiji lideri traže "prostor za svoju afirmaciju i neke svoje birke".

- Mislim da bi trebali (opozicioni lider) da nauče da radeći protiv Republike Srpske, protiv predstavnika u Sarajevu nikada neće dobiti podršku građana u Srpskoj -  poručio je Tegeltija.

Predsjedništvo nema saglasnost o pojedinim stavkama u budžetu

Tegeltija je rekao da je uvjeren da problem u vezi sa utvrđivanjem prijedloga budžeta BiH za ovu godinu nije u neodržavanju sjednica Predsjedništva BiH, nego u nepostojanju saglasnosti njegovih članova o pojedinim pozicijama u budžetu.

Konstatujući da ne može za sve biti kriv predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, pa i za zakazivanje sjednice Predsjedništva, Tegeltija je rekao da nema zvanične informacije iz ove institucije šta je sporno u vezi sa utvrđivanjem prijedloga budžeta.

On je podsjetio da je Predsjedništvo BiH vrlo brzo Savjetu ministara vratilo prvu verziju prijedloga budžeta BiH za ovu godinu tražeći da se predvide sredstva za podršku oporavku od pandemije virusa korona i sa koje pozicije to da se uradi.

"Savjet ministara je to odmah uradio i odmah uputio u Predsjedništvo, koje je zvanični predlagač budžeta", naveo je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.

On je precizirao da su sada otvorene neke druge teme, poput priče o platama, ali da niko ne želi zvanično da saopšti šta je sporno.

"Kakvu god Predsjedništvo da donese odluku, mi ćemo je ispoštovati", zaključio je Tegeltija.

Kada je riječ o utvrđenom Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o Viskom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH, Tegeltija je ponovio da je ključno pitanje predviđeno uspostavljanje jedinice za integritet, koja bi provjeravala i dokazivala navode iz prijava nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija o imovini.

"Nije sporna jedinica za integritet, da li postoji sklad između imovine i prihoda, ali to treba prepustiti postojećim institucijama", rekao je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara ponovio je svoje uvjerenje da će u Parlamentarnoj skupštini ovaj problem biti riješen, posebno imajući u vidu da ni VSTS-u nije jasno kako bi radio ovaj posao.

Tegeltija je naveo da su međunarodni predstavnici izvršili pritisak u vezi sa ovim pitanjem, kao da žele da nešto bude napisano kao neko poboljšanje, a da ni sami nisu svjesni kako to da se sprovede, ne ugrožavajući integritet ljudi koji su predmet provjere.

On je podsjetio da je danas u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatran zakon o ispitivanju porijekla imovine, koji predviđa u određenom vremenskom roku formiranje unutar Poreske uprave odjeljenja koje bi se bavilo tim pitanjem.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o nacionalnom disbalansu na čelnim pozicijama u pravosudnim institucijama BiH, Tegeltija je ocijenio da taj problem treba da bude riješen zakonskim setom koji će se baviti pravosuđem, pa i kadrovskim pitanjima.

"Sektor bezbjednosti u BiH čini šest institucija, za koje je jasno usaglašeno koje pozicije pripadaju kom narodu i u kom roku se one mogu rotirati", rekao je Tegeltija, konstatujući da je u bezbjednosnom sektoru na taj način obezbijeđena pravilna zastupljenost svih naroda na čelnim pozicijama.

On je istakao da takva spremnost ne postoji u institucijama pravosuđa, te da ne postoje ni zakonski mehanizmi za kontrolu, zbog čega dolazi do disbalansa pa su na rukovodećim pozicijama dvije ili tri osobe iz jednog naroda, dok drugi nema nijednu poziciju.

"Nadam se da će se o tome voditi računa kada budemo spremni za cjelovitu reformu pravosuđa", rekao je Tegeltija i dodao da, ne osporavajući profesionalne kvalitete ljudi koji su sada na rukovodećim pravosudnim funkcijama, nije dobro da se neki narod osjeća ugroženim.

Kada je riječ o procesu pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU, Tegeltija je podsjetio da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko sastanaka u vezi sa ovim pitanjem i da je zajedničko stanovište svih koji predstavljaju zemlje regiona to da članice EU ne valorizuju dovoljno postignute rezultate bez obzira da li se radi o Albaniji, BiH ili Srbiji, koja čini velike korake.

Prema njegovim riječima, uvijek se traži neki novi uslov za već dobijeni status.

"Za BiH su u novembru evropski komesari rekli da su tri zakonska rješenja uslov za dobijanje kandidatskog statusa, a u januaru je već stigao i četvrti uslov - Izborni zakon", rekao je Tegeltija.

On je naveo da postoji veliki broj članica EU koje su spremne da prihvatite zemlje zapadnog Balkana i blagonaklono gledaju na proširenje, ali da postoje i one koje ne pokazuju spremnost.

"Smatram da trebamo sprovoditi reforme koje su nama potrebne, ne zbog EU, nego nas, sve ono što uradimo i poboljšamo rad naših institucija je u našem interesu, a kandidatski status, članstvo, doći će jednog dana", poručio je Tegeltija.

Od sutrašnjeg glasanja Evropskog parlamenta o amandmanima i izvještaju o napretku BiH na putu pristupanja EU Tegeltija očekuje da će odražavati ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije.

"Mislim da Evropska komisija ima dovoljno argumenata da prihvati da je BiH ispunila dovoljan broj kredibilnih mjera i da dodijeli BiH status kandidata. Status kandidata sa stanovišta građana neće ništa ozbiljno promijeniti, ali će biti stepenica u sticanju statusa kandidata", zaključio je Tegeltija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana