Tegeltija: Predsjedništvo nema saglasnost o pojedinim stavkama u budžetu
SARAJEVO - Tegeltija je dodao da je uvjeren da problem u vezi sa utvrđivanjem prijedloga budžeta BiH za ovu godinu nije u neodržavanju sjednica Predsjedništva BiH, nego u nepostojanju saglasnosti njegovih članova o pojedinim pozicijama u budžetu.
Konstatujući da ne može za sve biti kriv predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, pa i za zakazivanje sjednice Predsjedništva, Tegeltija je rekao da nema zvanične informacije iz ove institucije šta je sporno u vezi sa utvrđivanjem prijedloga budžeta.
On je podsjetio da je Predsjedništvo BiH vrlo brzo Savjetu ministara vratilo prvu verziju prijedloga budžeta BiH za ovu godinu tražeći da se predvide sredstva za podršku oporavku od pandemije virusa korona i sa koje pozicije to da se uradi.
"Savjet ministara je to odmah uradio i odmah uputio u Predsjedništvo, koje je zvanični predlagač budžeta", naveo je Tegeltija na konferenciji za novinare u Sarajevu.
On je precizirao da su sada otvorene neke druge teme, poput priče o platama, ali da niko ne želi zvanično da saopšti šta je sporno.
"Kakvu god Predsjedništvo da donese odluku, mi ćemo je ispoštovati", zaključio je Tegeltija.
Kada je riječ o utvrđenom Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o Viskom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH, Tegeltija je ponovio da je ključno pitanje predviđeno uspostavljanje jedinice za integritet, koja bi provjeravala i dokazivala navode iz prijava nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija o imovini.
"Nije sporna jedinica za integritet, da li postoji sklad između imovine i prihoda, ali to treba prepustiti postojećim institucijama", rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara ponovio je svoje uvjerenje da će u Parlamentarnoj skupštini ovaj problem biti riješen, posebno imajući u vidu da ni VSTS-u nije jasno kako bi radio ovaj posao.
Tegeltija je naveo da su međunarodni predstavnici izvršili pritisak u vezi sa ovim pitanjem, kao da žele da nešto bude napisano kao neko poboljšanje, a da ni sami nisu svjesni kako to da se sprovede, ne ugrožavajući integritet ljudi koji su predmet provjere.
On je podsjetio da je danas u Narodnoj skupštini Republike Srpske razmatran zakon o ispitivanju porijekla imovine, koji predviđa u određenom vremenskom roku formiranje unutar Poreske uprave odjeljenja koje bi se bavilo tim pitanjem.
Odgovarajući na novinarsko pitanje o nacionalnom disbalansu na čelnim pozicijama u pravosudnim institucijama BiH, Tegeltija je ocijenio da taj problem treba da bude riješen zakonskim setom koji će se baviti pravosuđem, pa i kadrovskim pitanjima.
"Sektor bezbjednosti u BiH čini šest institucija, za koje je jasno usaglašeno koje pozicije pripadaju kom narodu i u kom roku se one mogu rotirati", rekao je Tegeltija, konstatujući da je u bezbjednosnom sektoru na taj način obezbijeđena pravilna zastupljenost svih naroda na čelnim pozicijama.
On je istakao da takva spremnost ne postoji u institucijama pravosuđa, te da ne postoje ni zakonski mehanizmi za kontrolu, zbog čega dolazi do disbalansa pa su na rukovodećim pozicijama dvije ili tri osobe iz jednog naroda, dok drugi nema nijednu poziciju.
"Nadam se da će se o tome voditi računa kada budemo spremni za cjelovitu reformu pravosuđa", rekao je Tegeltija i dodao da, ne osporavajući profesionalne kvalitete ljudi koji su sada na rukovodećim pravosudnim funkcijama, nije dobro da se neki narod osjeća ugroženim.
Kada je riječ o procesu pridruživanja zemalja zapadnog Balkana EU, Tegeltija je podsjetio da je u posljednje vrijeme bilo nekoliko sastanaka u vezi sa ovim pitanjem i da je zajedničko stanovište svih koji predstavljaju zemlje regiona to da članice EU ne valorizuju dovoljno postignute rezultate bez obzira da li se radi o Albaniji, BiH ili Srbiji, koja čini velike korake.
Prema njegovim riječima, uvijek se traži neki novi uslov za već dobijeni status.
"Za BiH su u novembru evropski komesari rekli da su tri zakonska rješenja uslov za dobijanje kandidatskog statusa, a u januaru je već stigao i četvrti uslov - Izborni zakon", rekao je Tegeltija.
On je naveo da postoji veliki broj članica EU koje su spremne da prihvatite zemlje zapadnog Balkana i blagonaklono gledaju na proširenje, ali da postoje i one koje ne pokazuju spremnost.
"Smatram da trebamo sprovoditi reforme koje su nama potrebne, ne zbog EU, nego nas, sve ono što uradimo i poboljšamo rad naših institucija je u našem interesu, a kandidatski status, članstvo, doći će jednog dana", poručio je Tegeltija.
Od sutrašnjeg glasanja Evropskog parlamenta o amandmanima i izvještaju o napretku BiH na putu pristupanja EU Tegeltija očekuje da će odražavati ono što je navedeno u izvještaju Evropske komisije.
"Mislim da Evropska komisija ima dovoljno argumenata da prihvati da je BiH ispunila dovoljan broj kredibilnih mjera i da dodijeli BiH status kandidata. Status kandidata sa stanovišta građana neće ništa ozbiljno promijeniti, ali će biti stepenica u sticanju statusa kandidata", zaključio je Tegeltija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.