Tegeltija: BiH nosi prevelik teret migrantske krize

Srna
Tegeltija: BiH nosi prevelik teret migrantske krize

SARAJEVO- Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da je potrebno postići konsenzus da se migranti ne mogu nekontrolisano slobodno kretati po gradovima, jer ugrožavaju bezbjednost građana BiH, ističući da ova zemlja nosi preveliki teret migranske krize u odnosu na veličinu i broj stanovnika.

Tegeltija je naglasio da migrantska kriza nije problem jedne zemlje, niti zapadnog Balkana, nego je globalni problem.

- Mnogo manje tih ljudi je pokrenu rat, a mnogo više su pokrenule neke druge politike. Za BiH je bilo loše što je na početku migrantske krize postojalo podijeljeno mišljenje o tom problemu. Sa jedne strane bile su priče kako je problem migrantske krize isključivo humanitarno pitanje, te da će biti riješeno samo po sebi, da će ti ljudi proputovati kroz BiH kao turisti, a sa druge je bio dosta koncizan stav, koji je dolazio iz Republike Srpske da migracije sa sobom nose bezbjednosni problem i sada napokon, preovladava to mišnjenje - istakao je Tegeltija.

Da je za taj problem rješenje postavljanje vojske na granice, dodao je Tegeltija, onda bi to odmah na početku riješila Grčka, zatim Srbija ili Sjeverna Makedonija.

- Kontrolom na granicama koja bi trebalo da se pojača i da više radi Granična policija, proces dolaska migranata će se samo usporiti, nikako zaustaviti, jer neko drugi organizuje i pokreće te ljude - ocijenio je Tegeltija za sarajevski portal "Vijesti".

Prema njegovim riječima, za migrante koji ovdje dođu potrebno je da im se obezbijedi prikladan smještaj, adekvatan tretman ukoliko dolaze iz ratnih područja, a one koji su ekonomske izbjeglice, potrebno je u saradnji sa njihovim zemljama vratiti odakle su došli.

Govoreći o inicijati "mini Šengen", predsjedavajući Savjeta ministara je istakao da mu je žao što se stav o tome u BiH mijenja nakon sastanka u Vašingtonu.

- Ovim regionalnim sporazumom se želi omogućiti nesmetan promet roba i usluga i kretanje ljudi i kapitala. To je ono što je u ovom trenutku potrebno zapadnom Balkanu i nama koji živimo na ovim prostorima, a to je da međusobnu razmjenu i saradnju podignemo na veći nivo - istakao je Tegeltija.

On je napomenuo da je Predsjedništvo BiH tražilo od Savjeta ministara da izađe sa svojim viđenjem da li ta inicijativa doprinosi razvoju BiH.

- Naše je stanovište da je ovo dobra prilika da BiH bude dio nove regionalne priče. Mi ćemo u naredne dvije sedmice za Predsjedništvo BiH pripremiti svoje viđenje kako to izgleda i nadam se da će taj organ koji je zadužen za vođenje spoljne politike dati saglasnost i da će BiH pristupiti regionalnom sporazumu koji se zove "mini Šengen". Nadam se da ćemo mi prije kraja oktobra donijeti odluku o pristupanju ovoj regionalnoj saradnji - istakao je Tegeltija.

Govoreći o donošenju odluka u Savjetu ministara, on je rekao da Savjet ministara kao tijelo mora da bude mjesto dogovora, mjesto u kojem moraju da budu usaglašeni tekstovi zakona, da radi poslove iz svoje nadležnosti, te da se neće baviti preglasavanjem.

- Sasvim je pogrešna sadašnja situacija u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, gdje postoji veliki broj zakona koji se usvajaju apsolutno mimo volje jednog naroda, jednog entiteta i onda ti zakoni ne dobiju podršku u Domu naroda - ukazao je Tegeltija.

On je dodao da je Savjet ministara u ovom sazivu održao do sada dosta sjednica, napominjući da se uspjeh nečijeg rada ne mjeri po tome, već po rješavanju važnih stvari.

- Nažalost, u BiH uvijek postoje ljudi koji bi da rade tuđe poslove, kao i oni koji su željeli da od Savjeta ministara naprave ono što nije i daju nadležnosti koje mu ne pripadaju, a sa druge strane, da mu oduzmu nadležnosti koje mu pripadaju po Ustavu. Sve što je Savjet ministara trebalo da uradi, uradio je -  zaključio je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija.

Iz budžeta zajedničkih institucija 15 miliona KM za zdravstveni sektor

Zoran Tegeltija najavio je da će sljedeće sedmice biti stavljeno na raspolaganje 42 miliona KM pomoći koja je obezbijeđena iz budžeta zajedničkih institucija, od čega je 15 miliona KM namijenjeno zdravstvenom sektoru u BiH.

Tegeltija je pojasno da su ovo izvorni prihodi zajedničkih institucija obezbijeđeni uštedom i preraspodjelom sredstava.

- Od te ukupne sume 15 miliona KM je namijenjeno zdravstvenom sektoru u BiH i to će biti stavljeno na raspolaganje sljedeće sedmice, a ostali dio ćemo podijeliti institucijama kulture, sporta i privrednim subjektima - naglasio je Tegeltija, dodavši da je to jedna od direktnih intervencija u borbi protiv "kovida – 19".

Pored ove intervencije, Tegeltija je za sarajevski portal "Vijesti" ukazao na još tri ključne stvari koje je Savjet ministara uradio od početka pandemije, među kojima je i mjera ograničenog ulaska stranih državljana u BiH s ciljem suzbijanja širenja virusa korona i davanja prostora zdravstvenim radnicima da ne bi došlo do opterećenja zdravstvenih ustanova.

- Druga ključna stvar je ekonomskog karaktera a to je pravovremeno reagovanje u smislu obezbjeđivanje koridora za snabdjevanje tržišta u BiH robom. Tu je urađen veoma dobar posao, jer smo omogućili privredi da i u tim teškim okolnostima uvozi i izvozi i treća stvar su pregovori sa međunarodnim finansijskim organizacijama koji su uspješno okončani a odnose se na investicije podrške BiH u borbi protiv pandemije - pojasnio je Tegeltija.

On je naglasio da su troškovi u proteklom periodu bili ogromni s obzirom na neplanirana ulaganja u zdravstveni sektor i pomoć privredi, što je neplanirana stavka u vladama entiteta.

- To su nepredvidivi troškovi i trebalo je obezbijediti dodatna sredstva da bi sve to mogli pokriti. S toga smo obezbijedili aranžman sa MMF oko 333 miliona dolara koja su došla u BiH, 250 miliona evra makrofoinsnansijske pomoći od Evropske komisije i 36 miliona evra pomoći zdravstvenom sektoru od Svjetske banke - podsjetio je Tegeltija.

Međutim, kaže on, to je prvi paket pomoći i sada je potrebno obezbijediti kontinuitet, jer predstoji period kada je veoma izvjesno da će doći do sudara virusa korona i sezonskog gripa zbog čega će biti potrebna dodatna sredstva za zdravstveni sektor.

Govoreći o radu Savjeta ministara u proteklih devet mjeseci, predsjedavajući Tegeltija je rekao da prilikom ocjene o radu uvijek treba razmišljati u kakvim uslovima se radi.

- U decembru kada sam pisao ekspoze govorili smo o visokim stopama rasta, investicijama, povećanja broja zaposlenih da bi samo dva mjeseca kasnije počeli da se borimo sa pandemijom i ta borba još traje. Da mi je neko rekao da će jedna od najvažnijih odluka kojom bi trebalo da se bavim biti zatvaranje granica nikada ne bih vjerovao. Sve se promijenilo u kratkom vremenskom periodu, a pri tom je došlo i do određenih političkih turbulencija u BiH koje su se direktno odrazile na rad Savjeta ministara - rekao je Tegeltija.

On je dodao da su borba sa virusom korona i rizik koji ona nosi po privredu natjerali Savjet ministara, kao i vlade Republike Srpske i FBiH da promijene svoje ciljeve za ovu godinu i da zajedno sa zdravstvenim radnicima u fokusu rada bude zaštita zdravlja građana i pomoć realnom sektoru.

Rezimirajući rad Savjeta minisatra u proteklom periodu, Tegeltija je rekao da je urađeno sve ono što je trebalo za zdravstvo u BiH i da su u saglasnosti sa njima povukli ključne poteze, te da je BiH dobro odreagovala na pandemiju i da se uspjelo obezbijediti nesmetano funkcionisanje institucija u ovom teškom vremenu.

On je konstatovao da sada predstoji mnogi teži period, a to je oporavak ekonomije i saniranje posljedica kovida.

- U saradnji sa entitetskim vladama pripremamo novi investicioni ciklus koji ćemo predstaviti narednih dana, a koji će obuhvatiti sve pripremljene projekte u BiH. Republika Srpska i FBiH su nosioci tih projekata, a zajedno ćemo obezbijediti sredstva kako bi počela njihova realizacija. Uputili smo prema Evrpskoj komisiji, na njihov zahtjev, 10 projekata koji su nama prioritet za finansiranje, a od tih deset jedan je zajednički vlada Srpske i FBiH, četiri iz Republike Srpske i pet iz FBiH - precizirao je Tegeltija.

On je izrazio nadu da će do kraja godine BiH imati kompletan investicioni plan za narednu godinu i da će za to dobiti značajnu podršku na samitu u Sofiji krajem novembra kada će Evropska komisija predstaviti takozvani ekonomski i investicioni program za Zapadni Balkan.

- Vjerujem da ćemo usvojiti kompletan akcioni plan za realizaciju agende EU dva i da polako počnemo da izlazimo iz borbe za živote u borbu za ekonomiju - naglasio je Tegeltija.

Predsjedavajući Savjeta ministara ukazao je da su u ovom trenutku zbog pojave virusa korana najugroženiji ljudi koji se bave turizmom, jer je zbog pandemije, onemogućen dolazak turista.

- Iz jedne zemlje smo imali oko 100.000 turista na godišnjem nivou, a ove godine će biti dobro ukoliko ih bude i 1.000. Hotelijeri su u najtežoj situaciji, zatim turističke organizacije, a ti problemi se prenose i na samo ugostiteljstvo. Zatim i aerodromi, koji su napokon bili stabilizovali poslovanje, uvećao se broj putnika na naša tri, od četiri aerodroma u BiH. Oni su bili u mogućnosti da dalje investiraju i ulažu, a sada su suočeni sa problem i isplate plate zaposlenima i mi njima moramo pomoći - istakao je Tegeltija.

Dodao je da je neophodna i pomoć ljudima koji se bave javnim prevozom, jer oni trpe ogromne gubitke i tim granama je i dalje neopodna direktna finansijska pomoć.

- Ukoliko se proces oporavka bude kretao i napokon dobijemo vakcinu, otvoriće se putovanje i mnoge stvari će izgledati bolje. Kako bude brži proces tih otvaranja, potreba države za ulaganje u te sektore će biti manja, a ukoliko to potraje država jednostavno mora održati te sektore - pojasnio je Tegeltija.

Na pitanje koliko je moguće da BiH bude među prvim zemljama u kojima će biti omogućeno vakcinisanje protiv virusa korona, Tegeltija je istakao da je BiH spremna da obezbijedi bankarsku garanciju za vakcinu, iako ona još nije ni proizvedena.

- BiH će uraditi sve što bude potrebno da vakcina bude dostupna građanime ove zemlje, kao i svim drugim građanima širom svijeta, bez obzira koliko će to na kraju koštati finansijski jer se za to mora obezbijediti novac, pa makar i prioritete drugačije poslagali - pojasnio je Tegeltija.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana