Tanka je nit između govora mržnje i slobode izražavanja na društvenim mrežama: Regulacija nosi nukleus cenzure, a sloboda anarhije

Nebojša Tomašević
Tanka je nit između govora mržnje i slobode izražavanja na društvenim mrežama: Regulacija nosi nukleus cenzure, a sloboda anarhije

Zbog tanke linije između cenzure i govora mržnja stručnjaci smatraju da je usklađivanje zabrana i prava na javno izražavanje na društvenim mrežama hod po ivici noža.

Na mikroplanu takvih slučajeva je bilo na hiljade da bi slučaj zabrane naloga Donalda Trampa na mrežama podigao problem na najviši mogući nivo. Koliki je uticaj velikih tehnoloških kompanija i njihova moć da ograniče izražavanje ili dopuste širenje nasilja pokazalo se kada su “Tviter”, “Fejsbuk” i “Jutjub” odlučili da blokiraju naloge odlazećeg američkog predsjednika zbog objava u vrijeme upada demonstranata u Kapitol u Vašingtonu. On jeste svoje naloge koristio kao oružje u borbi protiv neistomišljenika i lažnih vijesti i to je bio njegov zaštitni znak. Kakve posljedice mogu imati njegovi tvitovi, vidjelo se tokom juriša na Kapitol. Odluka velikih svjetskih tehnoloških divova u oblasti medija i komunikacija da mu zabrane pristup mrežama je pokrenula lavinu rasprava u svjetskoj javnosti. Svi se pitaju da li su ti potezi ugrožavanje slobode govora ili borba protiv nasilja.

Njihovim potezima američki predsjednik Tramp, koji je bio gigant društvenih mreža, je pobijeđen, ali za razliku od legende o Davidu i Golijatu njega nije “oborio” neuporedivo slabiji protivnik. Naprotiv, pobijedili su ga tehnološki divovi: “Tviter”, “Fjesbuk”, “Gugl”, “Epl” i “Amazon”. Jasno su stavili do znanja da upravo oni odlučuju ko i kako smije iznositi mišljenje na njihovim platformama i to su pokazali na primjeru svog možda i najpoznatijeg korisnika. Time su, smatraju mnogi, pokazali i svima nama da bi veoma lako jednog dana mogli da se probudimo u orvelovskom svijetu.

- Svaka regulacija u sebi nosi nukleus cenzure, a svaka sloboda nukleus anarhije - smatra profesor medija i komunikacija Ljubomir Zuber.

Ističe da je odluka menadžmenta društvenih mreža u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) da blokiraju naloge predsjednika Donalda Trampa apsolutna cenzura koja bi mogla da postane obrazac ponašanja u svijetu.

- Odluka kompanija “Tviter”, “Fejsbuk”, “Jutjub” da blokiraju naloge predsjednika Trampa na svojim mrežama  pod krinkom sprečavanja nasilja mogla bi u budućnosti da utiče na ugrožavanje slobode izražavanja – kaže Zuber.

Istakao je da u današnje doba s jedne strane imamo situaciju da po društvenim mrežama svako piše i priča šta hoće, a s druge strane imamo mogućnost velikih kompanija koje stoje iza društvenih mreža da blokiraju koga hoće i kad god to požele.

- Ipak najgore je kada nema nikakvog mišljenja i kada su ljudi nezainteresovani za sve oko sebe. Bolje da te i mrze nego da o tebi ništa ne misle. Nisam za apsolutne zabrane - kaže Zuber i naglašava da se svaka regulacija može zloupotrijebiti.

Apsolutna sloboda i demokratija ne postoje.

- Na društvenim mrežama rade ljudi koji imaju svoj stav i opredjeljenje o nečemu. Postavlja se pitanje ko je taj ko odlučuje šta je govor mržnje, a šta ne. Da li su to visokomoralni ljudi ili nisu - ističe Zuber.

Naglašava, ipak, da društvene mreže nisu toalet i da se i na tim platformama ne može pisati baš sve što vam padne na pamet.

- Ako to dopustimo onda sve treba biti dostupno i droga i prostitucija. Mislim da je najbitnije da imamo razvijenu svijest o tome šta je sloboda govora, a šta mržnja. Naše društvo je spremno da sve izvrgne ruglu i naše društvene mreže su istureno odjeljenje psihijatrijske klinike. Od osnovne teme već na petom komentaru imate nešto drugo i nakon 50 komentara ne znate šta ste na početku pročitali - kaže Zuber.

On odluku društvenih mreža da blokiraju Trampa vidi i kao neku vrstu probe da se utvrdi kako će se to prihvatiti i kako će izgledati.

- Sutra možemo očekivati da se svugdje u svijetu uvedu slična pravila. Imate i kod nas slučaj da pojedini političari dobiju izbore, a ne mogu dobiti prostor na nekim televizijama i u javnosti - navodi Zuber i ističe da se u budućnosti može desiti da imao situaciju iz Orvelovih romana.

Ombudsman za ljudska prava Ljubinko Mitrović ipak naglašava da svi dobro znaju šta je govor mržnje na društvenim mrežama, ali da se nažalost koriste dvostruka pravila.

-   Govor mržnje je ono što ne bismo željeli da neko kaže nama, ali standardi su rastegljivi i jedni su postavljeni za jednu kategoriju i države, a drugi za druge. Često je teško utvrditi dokle ide sloboda izražavanja, a kada nastaje govor mržnje i tu je podijeljena i struka i teorija. Svi želimo da imamo što više slobode izražavanja, ali i zaštitu od govora mržnje - pojasnio je Mitrović.

Prema njegovim riječima kod nas se govor mržnje na društvenim mrežama  najčešće ispoljava po osnovu nacionalne pripadnosti.

-  Imali smo i jako ružnih izjava i poruka migrantima, a i osobe sa invaliditetom znaju da budu u problemu zbog ranih neopreznih izjava koje za njih predstavljaju govor mržnje. Trebalo bi svi da imamo mnogo više senzibiliteta i tolerancije, pogotovo javne ličnosti, koje bi morale da paze ono šta pričaju, pišu i govore u javnosti - rekao je Mitrović.

On takođe smatra da blokada naloga predsjednika Trampa od većine svjetskih glavnih društvenih mreža u budućnosti može biti problem.

- To bi u narednom periodu moglo da bude eksploatisano i da bude obrazac u nekim novim vremenima. Bojim se da će to jako negativno uticati kada je u pitanju sloboda izražavanja - istakao je Mitrović

Naglasio je da nažalost kod targetiranja govora mržnje na društvenim mrežama, ali i javnom prostoru, imamo vidljive dvostruke standarde.

- Često se izjava jedne osobe tumači kao govor mržnje, a druge ne i zbog toga imamo jako nepomirljive stavove. Kada policija u Parizu ili SAD upotrebljava silu to je normalno, a kod malih naroda to se gleda drugačije i njima kao da neke stvari nisu dozvoljene - zaključio je Mitrović.

Zakoni

Prema riječima ombudsmana Ljubinka Mitrovića u BiH postoji kvalitetna normativa i zakoni kada je u pitanju govor mržnje.

- To je jako kvalitetno urađeno, ali je drugo pitanje kako je u praksi gdje govora mržnje ima. Naše oči su uvijek uperene ka savremenim demokratskim zemljama, a često zaboravljamo i vlastito porijeklo. Na našim prostorima u 14. vijeku 1349. godine donesen je Zakon o krivičnom postupku i regulisane su mnoge stvari. Taj zakon su  donijeli Nemanjići  - rekao je Ljubinko Marinković.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana