Stevo Pašalić, demograf: Ako će biti kao 2013. godine, bolje je da nemamo nikakav popis

Vedrana Kulaga Simić
Stevo Pašalić, demograf: Ako će biti kao 2013. godine, bolje je da nemamo nikakav popis

BANjALUKA - U domaćim političkim krugovima u posljednje vrijeme se sve više spekuliše da li će i kada biti novog popisa stanovništva u BiH, a demograf i univerzitetski profesor Stevo Pašalić podvlači da je bolje da popisivači i ne izlaže ponovo ne teren, ako će sve biti kao 2013. godine.

 

Iako su zemlje Evrope i regiona odavno započele pripreme za novi popis stanovništva 2021. godine, u BiH očekuju da će popisivači izaći na teren do kraja 2023, odnosno nakon deset godina od posljednjeg popisa koji je bio propraćen velikim problemima, posebno zbog insistiranja Bošnjaka da oko 196.000 ljudi iz inostranstva bude uvedeno kao stalno stanovništvo.

- Bolje da i nema novog popisa, ako će biti kao onaj 2013. godine jer nismo dobili realne podatke, nismo poštovali standarde ni preporuke i već se zna da je Srpska izvršila korekcije tako što nije u svojim podacima uzela u obzir one koji duže od godine ne žive na ovom području, ali to nisu drugi uradili. Danas praktično imamo dvojne podatke. Srpske, i od BiH – istakao je Pašalić za “Glas Srpske”, 

Zaključna godina u novoj popisnoj dekadi, koja je nastala, je 2023. Kaže da za realan i pravedan popis trebaju spremnost i uređeni zakoni.

- Da li smo mi na to spremni? Iz mnogih izjava vidim da nema optimizma. Posljednja godina u ovoj dekadi za popis je 2023. Nema 2024, 2025, već ide sljedeća dekada. Nema sankcija ako to ne sprovedemo, jednostavno ćemo da koristimo ovo šta imamo. Pa i danas u raspodjeli funkcija koristimo one iz 1991. godine, što je apsurd. Mi očigledno nismo spremni da idemo u taj posao ove godine. Priča se o zakonu u Parlamentu BiH, ali prvo treba analizirati popis iz 2013, kako nam se ne bi ponovile iste greške i da ne bacama novac. Prvo nam treba analiza te zakon koji to treba da definiše - rekao je Pašalić.

Iako dio o nacionalnom izjašnjavanju obično vodi u problem, smatra da će problem u BiH ponovo nastati kod koncepta stalnog stanovništva.

- Naši popisi od osamdesetih godina prošlog vijeka u sebi imaju značajne primjese politike. Učestvovao sam u tim poslovima, posljednji popis sam i vodio u Zvorniku. Neki žele da naduvaju broj stanovnika u BiH, naročito po nacionalnoj pripadnosti, što se i desilo posljednji put, ali u stvari popisa nama služi samo sa realnim podacima, za planiranja, razvoj - rekao je Pašalić čija je računica pokazala da u BiH ima 3.062.025.

Kada struka, dodao je, dobije pogrešan ukupan broj, nastavak lanca grešaka je neminovan.

- Inače su rezultati popisa relevantni nekih pet godina, jer se ti podaci, zbog dinamičnosti, stalno mijenjaju. Treba nam slika realnog stanja, ma koliko nas ima. Nismo jedini koji gubimo stanovništvo, ali nam treba stvarna brojka da bi mogli da krojimo neke mjere da sačuvamo to što imamo – zaključio je Pašalić.

Maksimum

BiH je, podsjetio je Stevo Pašalić, 1991. godine dostigla svoj demografski maksimum sa 4.377.033 stanovnika.

- Toga nikad neće biti, ma koje mjere bile preduzete – istakao je Pašalić i podsjetio da je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, na posljednjem popisu imala nešto više od 3,5 miliona stanovnika.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana