Šta je prije 15 godina govorila sudija Ustavnog suda BiH Seada Palavrić: Politička diskusija prekrojena u presudu
BANjALUKA - Odluka Parlamenta BiH još od 3. februara 2005. godine kojom je zemljište bivše kasarne “Maršal Tito” u Sarajevu prodato ambasadi SAD prva je odluka kojom je u pravni promet uvedena “državna imovina”.
Među onima koji su glasali za tu odluku bila je tadašnji poslanik SDA, a sadašnji sudija Ustavnog suda BiH Seada Palavrić. Ona je u svojoj diskusiji kao odgovor na pitanje na osnovu čega se to zemljište smatra državnom imovinom navela potpuno identične razloge kao u nedavnoj presudi Ustavnog suda kojom je Republici Srpskoj osporeno pravo vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem na teritoriji Srpske. Prema tumačenjima upućenih, to ne govori o principijelnosti Palavrićeve, već upravo o političkom karakteru sporne presude Ustavnog suda.
S druge strane, činjenica da su svi tadašnji srpski poslanici u Predstavničkom domu BiH glasali za odluku o prodaji zemljišta Ambasadi SAD, prema tvrdnjama sagovornika “Glasa” upućenih u situaciju, govori o njihovoj političkoj kratkovidosti i lakovjernosti.
Ipak, među onima koji su prepoznali da bi ta odluka kasnije mogla da izazove reperkusije i probleme bio je tadašnji poslanik SNSD-a Nikola Špirić. On je u svojoj diskusiji koju posjeduje “Glasa Srpske” upitao “da li imovina o čijoj prodaji se odlučuje i sva imovina takve vrste jeste državna imovina s kojom država može da raspolaže”.
- Da li je definisano ono što je državna imovina u BiH, da bi se ona mogla prodavati na ovakav način? Bojim se da će se u dogledno vrijeme pojavljivati na drugim mjestima ovakve stvari koje mogu biti formalnopravno sporne?! Da li je to ijednim drugim zakonom definisano i volio bih da znam, na koji zakon se može pozvati - upitao je Špirić.
On je ocijenio da možda ništa nije sporno, ali da bi, ako postoji objašnjenje, bilo dobro da to poslanici znaju.
- Ja znam da postoji Komisija za državnu imovinu, ali bi dobro bilo da imamo jasnu stvar, da poslije formalnopravno ne uđemo u nešto što može biti ružna politička priča - upozorio je Špirić.
Na njegovu diskusiju nadovezala se Seada Palavrić koja je kao argumente navela Sporazum o sukcesiji i članove Ustava BiH na koje se pozvao Ustavni sud BiH kada je proglasio neustavnim član 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS.
- Prema Ustavu BiH, u članu 1. jasno se kaže, Republika BiH čiji će službeni naziv od sada biti BiH, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država. Dakle, kao država kojoj prema Ugovoru o sukcesiji koji je 2. juna 2004. godine konačno stupio na snagu sva nepokretna imovina bivše SFRJ postaje imovina države na čijoj teritoriji se nalazim dakle BiH - navela je Palavrićeva u poslaničkoj diskusiji 3. februara 2005. godine.
S druge strane, u presudi za koju je Palavrićeva glasala kao sudija Ustavnog suda navodi se da “Sporazum o sukcesiji nedvojbeno pokazuje da je država BiH titular vlasništva nad nepokretnom imovinom bivše SFRJ koja se raspadom bivše SFRJ nalazila na teritoriji BiH”.
- Ustavni sud je zaključio da u smislu člana 1. Ustava BiH, BiH ima pravo nastaviti da reguliše “državnu imovinu” čiji je ona titular i sva pitanja koja su povezana s pojmom “državne imovine” - navodi se u presudi.
Poslanici
Poslanici iz RS koji su 3. februara 2005. godine glasali za Odluku o prodaji sarajevske kasarne “Maršal Tiro” Ambasadi SAD su Miloš Jovanović, Ljiljana Milićević, Momčilo Novaković i Marija Perkanović (SDS), zatim Dušanka Majkić, Nikola Špirić i Milorad Živković (SNSD), Jelina Đurković iz PDP-a, Tihomir Gligorić kao poslanik tadašnje Socijalističke partije RS, potom radikal Mirko Blagojević, nezavisni poslanik Petar Kunić i poslanici SDA Elmir Jahić i Senija Kapetanović. Poslanik SDS-a Nenad Mišić nije prisustvovao sjednici.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
