Srbi očišćeni iz Podrinja po šemi iz NDH

Veljko Zeljković
Srbi očišćeni iz Podrinja po šemi iz NDH

BANjALUKA - U Srebrenici je 8. maja 1992. od strane pripadnika muslimanskih jedinica teritorijalne odbrane iz zasjede ubijen poslanik u tadašnjoj Skupštini BiH i prvak SDS-a u srednjem Podrinju, advokat Goran Zekić. Ubistvo Zekića, prvog Srbina Podrinja, bilo je uvod u tragično stradanje i etničko čišćenje Srba sa ovih prostora.

Navedeno je ovo u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. Prema mišljenju članova ove komisije, da bi se shvatili i razumjeli svi ovi nemili događaji, treba se vratiti u prošlost, u vrijeme uspostavljanja NDH, kada su svu vlast u srebreničkom srezu činili lokalni muslimani u kojima je novostvorena “država” našla jak oslonac.

- U Srebrenici se tada na udaru prvo našla SPC. Sveštenstvo je bilo izloženo stalnoj torturi. Pet sveštenika je ubijeno, a posebno je surovo bilo ubistvo sveštenika Dragomira Maksijevića, kojem su ustaše izvadile oči, odsjekle uši i zgulile kožu sa leđa. Sprovođen je teror nad svim viđenijim Srbima. Prema nekim procjenama, samo u aprilu i maju 1942. ubijeno je između četiri i šest hiljada podrinjskih Srba - istaknuto je u ovom dokumentu.

Događaji koji su uslijedili pedeset godina kasnije bili su gotovo kao preslikani. Da sve ide u pravcu novog etničkog čišćenja Srba iz Podrinja, moglo se zaključiti, kako je istaknuto u ovom dokumentu, već tokom ljeta 1991, kada je tadašnja Služba državne bezbjednosti BiH došla do podataka da se u muslimanskom selu Glogova nalazi naoružana grupa od oko 100 potpuno uniformisanih ljudi te da je ona spremna da krene u napad na srpska sela.

Kako je tada zaključeno, ova grupa je bila dio većeg plana SDA o osposobljavanju i pripremanju za predstojeći rat. Nije se dugo čekalo, muslimanske snage su već na pravoslavni praznik Đurđevdan 1992. napale selo Blječeva i Gniona, koja su do temelja spalili, a nakon njih na udaru su se našla i sela Baljkovica i Međ. Po uobičajenoj šemi iz NDH vremena, da se veliki napadi na Srbe organizuju na značajne vjerske praznike, muslimanske jedinice su, kako stoji u ovom izvještaju, i na praznik Duhovi u selu Ratković ubili 18 ljudi, a onda i na Vidovdan 1992. u selu Loznice deset ljudi.

Dva dana kasnije napad je izvršen na srpsko selo Brežani. Ono je ovom prilikom sravnjeno sa zemljom, a srpsko stanovništvo koje nije ubijeno protjerano je sa svojih ognjišta. Sa terorom se nije stalo, na red su došla sela Rožanj i Krnjići. Tom prilikom ubijen je sveštenik Slobodan Lazarević. Prema svjedočenjima preživjelih Srba, stari i nepokretni seoski učitelj u penziji Vaso Parača tada je živ spaljen.

Ni srpska sela Zagoni, Zalazje, Magašići, Ježestica, Zalužje, Kočanje, Podravanje, Rogosija, Fakovići, Šetići, Malešići, Bjelovac, Sikirići i mnoga druga, nisu ostala pošteđena terora vojnika kojima je rukovodio Naser Orić, a koji su i 1993. godine na Božić izveli napad na srpska sela u opštini Bratunac. Tom prilikom prognan je sav srpski živalj iz Podrinja, dok su sela bila razrušena, popaljena i opljačkana.

- Naknadnim napadom na Skelane zaokružena je teritorija muslimanske enklave Srebrenica, tada etnički najčistijeg područja u ratnoj BiH. Do ovog perioda muslimanske jedinice su na čitavom prostoru srednjeg Podrinja i srebreničke regije izvršile kompletno etničko čišćenje u kojem je ubijeno nešto manje od 2.000 civila, vojnika i pripadnika seoskih straža, a više od 150 različitih naselja je uništeno - zaključeno je u izvještaju nezavisne međunarodne komisije.

Handžar divizija

Kako je navedeno u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije, u kontekstu čitave ove priče treba svakako spomenuti i 13. SS brdsku “Handžar diviziju”, sastavljenu od muslimanskih mladića iz BiH, a koja je u periodu od marta do oktobra 1944. izvršila velike zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima sa prostora sjeverne i istočne Bosne. Posebno su se istakli u monstruoznom ubijanju mirnog civilnog stanovništva, žena, djece, kao i starih i nemoćnih lica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana