Sijalice ne gore u mračnim glavama

Ukazuje na ovo sve više stručnjaka i ekonomista, navodeći kako je zbog sve većih energetskih izazova kada struja postaje poput suvog zlata, ali i vremena koje curi, neophodno što prije odblokirati započete projekte i krenuti u što bržu realizaciju izgradnje strateških objekata poput HE "Buk Bijela", "Gornji horizonti", ali i gasovoda koji bi zajedno sa izgradnjom solarnih elektrana obezbijedio diverzifikaciju energetskog sektora u BiH i Srpskoj pa samim tim i pouzdanost u kriznim vremenima.

Upozorava na ovo i izvršni direktor za proizvodnju i tehničke poslove u preduzeću "Hidroelektrane na Trebišnjici" Ilija Tamindžija, navodeći kako podržava potez i odluku lidera SNSD-a Milorada Dodika da će nova vlast na nivou BiH biti formirana samo sa onim bošnjačkim strankama koje obećaju da će odblokirati ove strateške projekte, važne ne samo za Srpsku, već i samu BiH.

- Stvarno ne mogu da shvatim one bošnjačke političare koji toliko pričaju da vole BiH, a u isto vrijeme su protiv ključnih razvojnih projekata. Ne može država živjeti bez investicija. Kako ćete izdržavati porodicu, ako ne zarađujete platu, pogotovo u ovo današnje više nego neizvjesno vrijeme. Oni na ovaj način ne blokiraju samo Srpsku, već i BiH - istakao je Tamindžija za "Glas Srpske".

Republika Srpska trenutno raspolaže sa termo i hidroobjektima snage okvirno oko 1.000 megavata, što joj omogućava da gotovo trećinu proizvedene el. energije izveze u godinama kada je povoljna hidrološka situacija. Izgradnjom planiranih novih kapaciteta energetski sektor Srpske bio bi "jači" za gotovo 60 do 70 odsto, ne računajući planirane solarne projekte, što bi prema riječima Tamindžije, omogućilo BiH da se lakše uhvati u koštac sa aktuelnim, ali i predstojećim izazovima.

Izgradnjom HE "Buk Bijela" instalisane snage 93,5 megavata moglo bi se proizvoditi 355 gigavat-časova električne energije godišnje, što iznosi više od 150 miliona evra po sadašnjim tržišnim cijenama.

- Pet godina su opstruisali i izgradnju Hidroelektrane "Dabar". Možete li zamisliti koje bismo benefite sada imali da je ona u funkciji, da nije bilo tih kočnica. Nakon što je proces odblokiran, gradnja teče predviđenom dinamikom. Kada bude puštena u funkciju ona će povećati bilans HET-a za čak 50 odsto - rekao je Tamindžija dodajući da dolazi vrijeme kada neće biti pitanje koliko će struja koštati, već da li će je biti na tržištu.

Na kraju je dodao i da su energetska stabilnost i niske cijene struje, koje su najniže u Evropi i regionu, bili sigurno i dobar mamac za privlačenje novih inostranih investicija i zapošljavanje.

- Sve to je povezano. Nadam se da će u mračnim glavama tih koji godinama sve opstruišu konačno zasijati sijalica - konstatovao je Tamindžija, poručujući da je pitanje električne energije postalo pitanje opstanka.

S njim se slaže i ekonomista Miloš Grujić pojašnjavajući kako je primjer Njemačke, koja je čitav svoj privredni sistem bazirala samo na jeftinom ruskom gasu, pokazao da je više nego neophodno graditi obnovljive izore energije i praviti diverzifikaciju energetskih izvora.

- Na taj način bi BiH stekla dodatnu energetsku nezavisnost, ali bi i sa jeftinom strujom, kao velikom konkurentskom prednošću, mogla privući i značajan broj investitora. To bi trebalo da bude naš imperativ u narednom periodu - naveo je Grujić.

Za pet godina 700 megavata

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske nedavno je saopšteno da je ukupna snaga ugovorenih projekata gradnje hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana oko 700 megavata i da oni vrijede 2,2 milijarde konvertibilnih maraka. Kako je istaknuto, kada ne bi bilo eventualnih opstrukcija, one bi mogle biti završene za do pet godina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.