Regovanja na zahtjev Džaferovića da bude ukinut zakon RS: Ustavni sud najjače političko oružje Bošnjaka
SARAJEVO - Zahtjev za ocjenu ustavnosti i ukidanje Zakona o tehničkim propisima, koji je Ustavnom sudu uputio bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, još je jedan pokazatelj da krajnji cilj bošnjačkih predstavnika nije postizanje vladavine prava, nego osporavanje legitimiteta institucija i zakonodavstva Srpske preko odluka Ustavnog suda,upozoravaju sagovornici "Glasa".
Zakon, čiju ustavnost osporava Džaferović, Narodna skupština RS donijela je još 2013. godine, a njime se uređuje način propisivanja tehničkih zahtjeva za proizvode koji se stavljaju na tržište Republike Srpske i donošenje tehničkih propisa, postupak ocjenjivanja usaglašenosti proizvoda sa propisanim tehničkim zahtjevima, obaveze proizvođača i drugih privrednih subjekata koji stavljaju proizvode u promet ili upotrebu, imenovanje tijela za ocjenjivanje usaglašenosti, važenje inostranih dokumenata o usaglašenosti i slično.
Ovo je samo jedan od slučajeva u kojima predstavnci Bošnjaka traže ukidanje nekog od zakona Srpske, a u dosta slučajeva Ustavni sud je njihove zahtjeve i uvažio. Najpoznatiji je onaj iz 2015. godine kada je Ustavni sud BiH donio odluku da je član Zakona o praznicima RS, koji definiše da se 9. januara obilježava Dan Republike, neustavan i naložio Narodnoj skupštini RS da ga u roku od šest mjeseci usaglasi sa Ustavom BiH. Odluka je donesena na osnovu apelacije, koju je 2013. godine podnio tadašnji bošnjački član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović.
Lani je Ustavni sud odlučivao o zahtjevu sedam bošnjačkih delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državna svojina, postaje svojina i posjed Republike Srpske i dlučio da je ona nesutavna "jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine".
Delegat u Domu naroda Lazar Prodanović za "Glas Srpske" ističe da se tolikim brojem apelacija šalje pogrešna poruka građanima Srpske i BiH i da je ovo svojevrsno upozorenje da ne postoji iskren odnos i poštovanje kako prema Srpskoj, kao jednom od dva entiteta, ali i srpskom narodu.
- Ove stvari se mogu rješavati kroz klubove bošnjačkih predstavnika u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda RS. Za osam godina koliko je zakon na snazi niko od bošnjačkih predstavnika nije pokušao da ga ospori, nego se neko naknadno sjetio da podnese apelaciju. Ako ćemo tako raditi izgubićemo motivaciju po suštinskim pitanjima na putu sticanja statusa kandidata, jačanju ekonomije i uklanjanju ekonomskih barijera - rekao je Prodanović.
Prema njegovim riječima, očigledno je da se institucija Ustavnog suda BiH koristi u funkciji osporavanja zakonodavstva entiteta u pogledu tehničkih pitanja, što je njihova ustavna nadležnost.
- Treba sačekati ishod, ali mislim da se šalje pogrešna poruka građanima. Ustavni sud se često koristi u funkciji stavljanja van snage određenih akata što bi u nekom smislu umanjilo nadležnosti RS - zaključuje Prodanović.
Poslanik u NS RS Srđan Mazalica za "Glas Srpske" kaže da Bošnjaci, svjesni da OHR nema uticaj kakav je imao, sada pokušavaju preko Ustavnog suda da promijene unutrašnju strukturu BiH i spriječe institucije Srpske da efektivno vrše vlast u svom entitetu.
- Tehnička pitanja, koja reguliše i ovaj zakon, oduvijek su bila u nadležnosti entiteta. Zakon važi već osam godina i oni ga sada izvlače iz naftalina. Sada je svima jasno zbog čega oni ne žele da strane sudije u Ustavnom sudu odu, jer preko njihovih odluka se ignorišu Srbi i Hrvati i stvara BiH po njihovoj mjeri - rekao je Mazalica.
I potpredsjednik Skupštine Srpske Milan Petković kaže da Bošnjaci zaobilazeći parlamentarne procedure, uz pomoć Ustavnog suda, nastoje dio po dio da oduzmu nadležnosti Srpske.
- Ustavni sud se postavlja kao zakonodavac i ustavotvorac i preuzima nadležnosti zakonodavne vlasti - rekao je Petković.
U zahtjevu koju je podnio Džaferović ističe se "neusklađenost odredaba osporavanog zakona sa odredbama Ustava BiH koje se odnose na uspostavljanje jedinstvenog tržišta na cijeloj teritoriji, ljudska prava i osnovne slobode, međunarodne standarde i nediskriminaciju".
U zahtjevu za ocjenu ustavnosti koji je podnio Šefik Džaferović se navodi, između ostalog, da je "Zakon o tehničkim propisima Republike Srpske u suprotnosti sa Zakonom o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju usklađenosti na nivou BiH", te da se njime "uspostavlja neustavni, paralelni sistem infrastrukture kvaliteta".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
