Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH: Prošlo vrijeme Spoljnih uplitanja u BiH

Željka Domazet
Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH: Prošlo vrijeme Spoljnih uplitanja u BiH
Petar Ivancov, ambasador Ruske Federacije u BiH: Prošlo vrijeme Spoljnih uplitanja u BiH

Apsolutno je logično da se nakon izbora formiraju organi vlasti u skladu sa iskazanom voljom naroda, zbog čega smatram da što brži završetak procesa formiranja vlasti na osnovu rezultata izbora mora biti nesumnjiv politički prioritet, kaže u intervjuu za jubilarni broj “Glasa Srpske” ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov.

On podsjeća da je prošlo više od devet mjeseci od izbora, ali da novi Savjet ministara i Vlada FBiH još nisu formirani, otežan je rad Parlamenta BiH i nema nove izvršne vlasti u nizu kantona.

GLAS: Koliko to šteti BiH kada se imaju u vidu reforme koje stoje pred njom?

IVANCOV: Takva situacija ne može doprinositi realizaciji neophodnih socijalnih i ekonomskih reformi, povećanju kvaliteta života i rješavanju brojnih isključivo praktičnih pitanja.

GLAS: Glavni kamen spoticanja u BiH je insistiranje na pristupanju BiH NATO-u, što osporavaju predstavnici Republike Srpske. Kako komentarišete činjenicu da se te stvari uslovljavaju i da li će uslovljavanje ili dogovor pomoći BiH?

IVANCOV: Formiranje vlasti će otvoriti mogućnosti za raspravu o svim pitanjima o kojima domaće strane imaju različite stavove, uključujući i NATO. Republika Srpska je argumentovano protiv zbližavanja BiH sa ovim vojno-političkim blokom i ima pravo na svoj principijelni stav. Lično, ne vidim dovoljno osnova za povezivanje pitanja formiranja Savjeta ministara sa temom Godišnjeg nacionalnog plana (ANP), jer bi novi Savjet ministara trebalo da se bavi problemom ANP-a. U suštini, osnov za formiranje vlasti mora biti pozitivna ujedinjavajuća agenda.

GLAS: Na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) niste prihvatili kompletan kominike. Da li su toliko podijeljena mišljenja u PIK-u?

IVANCOV: Kominike sa posljednjeg zasjedanja PIK-a je jako loš dokument. On je pristrastan i jednosmjeran, ne odražava stvarnu situaciju u zemlji, ne pokriva aktuelne probleme, pun je neosnovanih optužbi protiv RS. U suštini, dokument ne doprinosi jačanju međuetničkog pomirenja, konstruktivnog dijaloga i traženju kompromisa. Vidjeli ste da se u kominikeu našao i NATO, koji nema ništa sa tematikom PIK-a. Prosto nismo mogli da stavimo naš potpis na takav tekst, a naši napori da ga dovedemo u red nisu bili uspješni. Činjenica je da u PIK-u imamo različite stavove o brojnim pitanjima. Rusija se zalaže za smanjivanje i uklanjanje ponižavajućeg mehanizma spoljnog protektorata i protiv smo uplitanja međunarodne zajednice u unutrašnje procese u BiH.

GLAS: S druge strane, neke stranke i zvaničnici i dalje traže reakciju i djelovanje OHR-a. Kakav je Vaš stav o tome?

IVANCOV: Ubijeđen sam da sva unutrašnja pitanja u BiH moraju rješavati isključivo domaće strane. Nikakav visoki predstavnik, niti međunarodna zajednica ne mogu to uraditi umjesto njih. Vrijeme za spoljna uplitanja je otišlo u prošlost i neće se vratiti. Temelj za uspješno funkcioniranje BiH jeste potpuno poštovanje dejtonskih principa jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta i dijalog, kompromis i konsenzus između njih.

GLAS: Nerijetko čujemo mišljenja da Rusija preko Republike Srpske vrši uticaj na područje Balkana. Kako to komentarišete?

IVANCOV: Ja sam već više puta objasnio da ne radimo u kategorijama “uticaja”. Naš cilj je razvoj ravnopravne i uzajamno korisne saradnje sa onima koji to žele i drago nam je da se naši odnosi sa Balkanom razvijaju veoma aktivno. Republika Srpska je naš važan i poštovani prijatelj i partner, naše veze jačaju i postaju dublje, ovdje sa uspjehom djeluju naše vodeće kompanije, širi se saradnja sa ruskim regionima, a rusko-srpski hram i kulturni centar koji se sada grade u Banjaluci oličavaju naše duhovno jedinstvo. Mi sarađujemo i sa vlastima FBiH i sa svim političkim i etničkim snagama BiH podržavamo dobre, konstruktivne odnose. Samo zlonamjerni mogu ovo tretirati kao “maligni ruski uticaj”.

GLAS: Na obilježavanju stradanja Srba u Podrinju bili ste jedini iz međunarodnih krugova koji je tom skupu prisustvovao. Kako komentarišete to što su predstavnici drugih zemalja indiferentni prema srpskim žrtvama?

IVANCOV: Smatram da je neophodno poštovati sve nevine žrtve tragičnih događaja koji su se ovdje dešavali u prvoj polovini 90-ih godina, bez ikakve politizacije te teme jer to ne doprinosi jačanju odnosa povjerenja i pomirenja.

GLAS: Da li saradnja Rusije sa BiH može biti bolja?

IVANCOV: Naravno da može. Mi smo dostigli veoma visok nivo saradnje, što potvrđuje i čitav niz kontakata na visokom nivou. Međutim, još uvijek postoji veliki potencijal za razvoj bilateralnih veza i postoji čitav niz projekata na kojima trenutno radimo, ali za realizaciju je neophodno formiranje novih organa vlasti.

Čestitka

Htio bih čestitati kolektivu “Glasa Srpske” i vašim čitaocima jubilarni broj lista. Kao vaš stalni i pažljiv čitalac želim da istaknem visoki profesionalizam ekipe “Glasa” u informisanju javnosti o lokalnim i svjetskim događajima, kao i objektivni pristup prema njima. Vi ste primjeran, pouzdan, odgovoran i nepristrastan dio medijskog života Republike Srpske i BiH.

 

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana